Je li ova godina za turizam u BiH izgubljena i kako preživjeti bez stranih turista
Kako je na početku razgovora kazao Hadžić, Krizni štabovi su trebali uključiti u svoj sastav i ljude iz struke koja se razumije u turizam i samim time potrebe ugostitelja i hotelijera.
Bit će teško ograničiti druženje ljudi u kafićima
Tek tada, kako je dodao, sve odluke koje se donose bi bile mnogo lakše za provođenje nego ove koje su trenutno preporučene svim ugostiteljima u našoj državi koji su počeli raditi.
"Kada je riječ o ugostiteljskim objektima, prvo rade bašte kafića, međutim, mjere su toliko rigorozne da se uopće ne zna je li isplativo početi i kako će se one moći provoditi. Razmak između stolova će morati biti dva metra, maksimalno tri osobe za stolom, osoblje i gosti će biti obavezni imati maske i rukavice, dezinfekcija će biti prilikom ulaska u baštu, a poseban tretman će biti za odlazak u toalet, zapravo to je pravi ritual. Također, nakon svakog gosta će se morati obaviti dezinfekcija stola i stolica. Dolazimo do jedne smiješne situacije jer kako će ljudi nositi maske, a došli su u kafić ili restoran da konzumiraju hranu i piće, sve je to malo besmisleno, ali šta ćemo, mjere će se morati poštovati", pojasnio je Hadžić.
Kako je dalje naveo, postoji i drugi problem, a to je mentalitet ljudi u BiH. Kako kaže, kako ugostitelj može spriječiti gosta da ne pređe za sto svog prijatelja koji je također tu, a svi znaju, dodao je, da ljudi u našoj državi ne piju kafu zbog kafe, već radi druženja.
"I zbog toga nismo pretjerano disciplinovani i zaista ne znam koliko će ta situacija podsjećati na pravo ugostiteljstvo. Također, osim što će zbog tolikog razmaka biti smanjen i broj stolova, mi imamo drugi problem, a to je da su mnogi ljudi u finansijskim problemima, pa im je i psihološko stanje malo narušeno poslije svega što su pretrpjeli u ovoj situaciji i onda se pitam koliko će se ove mjere moći primjenjivati jer se i one mogu psihološki odraziti na građane zato što će ih sva ta ograničenja iritirati", naglasio je naš sagovornik.
Velike kazne za kršenje mjera
Hadžić je kazao da u ovoj situaciji nikada ne bi otvorio kafić, i da ga posjeduje, sve dok se ne steknu normalni uslovi za funkcionisanje, jer će, kako je kazao, većina vlasnika prije biti na gubitku nego što će zaraditi.
"Samo zamislite koliko će novaca otići na zaštitu i dezinfekciona sredstva koja će biti u svakoj prostoriji koju posjećuju građani, zatim, tu je i taj smanjeni broj stolova, ograničen broj ljudi. Također, izdate su i rigorozne kazne, tačno za Federaciju se još ne zna, ali u RS-u je 2.000 KM za poslodavca, a 500 KM za gosta ukoliko prekrše neku od navedenih mjera. Ako samo uzmete u obzir da postoje različiti ljudi od kojih neko poštuje, a neko ne preporuke i kako ugostitelj može zabraniti nekome da sjedne pored prijatelja ili da ga pozdravi, to su sve neke nelogičnosti. Bitno je da se pravi određeni pomak i da se počinje raditi, ali ne znam koliko će se moći sve ispoštovati", pojasnio je.
Govoreći dalje o turizmu u BiH, Hadžić je naglasio da je ova grana privrede u našoj zemlji bila na drugom mjestu i da joj je u najvećoj mjeri doprinosila. Sada je, kako je dodao, situacija potpuno drugačija - pandemija je "zatvorila" vrata svih ugostiteljskih i turističkih objekata, a našoj zemlji donijela nesagledive posljedice i izgubljenu godinu za oblast turizma.
"To govorim u ime ugostitelja, a posebno hotelijera koji se bave smještajem ljudi, pogotovo turista, od pansiona, hostela pa sve do onih velikih hotela. Oni su živjeli 80 posto od prihoda gostiju koji dolaze izvan BiH, dakle, iz stranih zemalja. Potrebno je da se u potpunosti stabilizuje trenutna situacija da bi nam turisti ponovo počeli dolaziti. Pogotovo će sada biti teško jer će mnoge zemlje propisati kriterije i uslove ko može gdje putovati", naveo je.
Promocija domaćeg turizma
S obzirom na to da je najavljeno da će u našoj državi hoteli najvjerovatnije biti otvoreni među posljednjim, Hadžić smatra da je odluka da se dozvoli okupljanje 15 ljudi da bi se omogućio njihov rad zapravo apsurdna. Kako kaže, šta taj broj znači za hotele koji imaju 100-500 soba.
"Možda bi taj broj ljudi bio dovoljan za male hostele ili motele koji imaju pet soba, ali oni koji imaju više soba, a svi dobro znamo da u Sarajevu postoje hoteli i sa 500 soba, onda taj broj nije ni blizu dovoljnog. U donošenje tih odluka je trebala biti uključena i struka koja se razumije u ovu oblast. Pa bolje je sačekati i neka bolja vremena, a ne praviti veće gubitke", dodao je Hadžić.
Putovanja u druge zemlje su trenutno ograničena na domaće državljane ili one koji dolaze iz opravdanih razloga. Kako je dodao Hadžić, BiH će još morati sačekati da joj turizam ožive strani turisti pa se u narednom periodu planiraju realizovati dva projekta fokusirana na promovisanje domaćeg turizma.
"Riječ je o tome da se napravi program po kojem će domaći turisti posjećivati BiH. Dakle, da ljudi iz Republike Srpske dolaze u posjetu Federaciji BiH i obratno. Drugi projekt je da se privuku turisti iz regije (Hrvatska, Srbija, Crna Gora) u BiH i da naši ljudi putuju u te zemlje, jer među njima postoji najmanja prepreka za putovanja", naglasio je Hadžić.
Na kraju razgovora Hadžić je iznio i jedan statistički podatak koji zapravo najbolje opisuje u kolikoj mjeri je turizam do sada doprinosio razvoju BiH, a koliko je zapravo trenutno narušen zbog pandemije.
"U BiH ima više od 20.000 ugostiteljsko-turističkih objekata i u njima je prosječno zaposleno po deset ljudi, to je 200.000 uposlenih i neka izdržava po tri člana porodice to je već 600.000 ljudi, a da ne spominjem broj ljudi koji servisiraju i opremaju ugostiteljstvo, to je ogroman broj. Moglo bi se reći da pola BiH živi direktno i indirektno od ugostiteljstva, a koliko ih je u ovoj situaciji ostalo bez posla. Postavlja se pitanje vlastima zbog čega nijedna subvencija nije uplaćena niti je pomognuta ova oblast koja je najviše pogođena. Valjda se čeka da sve prođe samo od sebe", zaključio je Hadžić.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
