Kako energetika može zaustaviti BiH u EU integracijama? Zeleni plan prijetnja i šansa
Evropska unija očekuje da politiku dekarbonizacije implementiraju zemlje kandidati i potencijalni kandidati za članstvo, pa će se i od Bosne i Hercegovine tražiti sveobuhvatan plan dekarbonizacije sektora i implementacija drugih obaveza.
"Ako Bosna i Hercegovina i dalje bude kasnila u implementaciji EU energetskih politika, moguće je očekivati zaustavljanje procesa pristupanja članstvu u EU, kao i posljedice ekonomskog karaktera", upozorili su iz RESET-a, nedavno formirane think tank nevladine organizacije koja okuplja istaknute predstavnike stručne i akademske zajednice Bosne i Hercegovine i regiona.
Kako je istaknuto, to se odnosi na izostanak sredstava pomoći za energetsku tranziciju, kao i uvođenje taksi, kako na izvoz električne energije proizvedene iz fosilnih goriva, tako i na robu proizvedenu korištenjem električne energije iz fosilnih goriva.
Budući da je u 2019. godini 72 posto bh. izvoza išlo u zemlje EU, posljedice uvođenja ovih mjera su više no očigledne.
Djelovanje RESET-a fokusirano je na promoviranje multidisciplinarnog i inovativnog pristupa kreiranju politika transformacije energetskog sektora koje uvažavaju socio-ekonomsku održivost i pravičnu tranziciju. Provođenje potrebnih reformi i općenito transformacija energetike su složeni politički, ekonomski, tehnički, ekološki i socijalni procesi koji zahtijevaju konsenzus društvenih aktera.
"Pošto energetska tranzicija uzrokuje i negativne socijalne posljedice po pojedine društvene grupe (u BiH posebno usljed očekivanog smanjenja proizvodnje i korištenja uglja) potrebno je planirati i realizovati programe pravične tranzicije koje uključuju i ekonomsko restrukturiranje regiona koji značajno ovise o fosilnim gorivima (regioni čija se ekonomija uglavnom oslanja na eksploataciju uglja). Stoga, Evropski zeleni plan predstavlja razvojnu šansu, ali i prijetnju za put bez povratka za elektroenergetski sektor u BiH", poručili su iz RESET-a.
