Kako Evropi ne šteti ruska obustava isporuke gasa, a može biti oružje u borbi protiv Rusije
U prvih pet mjeseci 2022. godine, izvoz plina iz Moskve u zemlje Commonwealtha, koje uključuju 11 zemalja središnje Azije i Istočne Evrope, pao je za gotovo 28 posto.
U velikoj mjeri na taj pad utiče i gubitak kupaca u šest evropskih zemalja - Poljskoj, Bugarskoj, Finskoj, Danskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj. Prekid isporuke u ovim zemljama predstavlja 13 posto ukupnog godišnjeg uvoza plina u EU iz Rusije.
Kompanije iz ovih država inače nisu izvršile plaćanje u rubljama, a što je bio zahtjev predsjednika Rusije Vladimira Putina još u martu s ciljem ojačanja ruske valute. Na osnovu tog Putinovog ultimatuma, Gazprom je kupcima ponudio da izvrše uplate u eurima ili dolarima na račun u ruskoj Gazprom banci, koja bi potom sredstva pretvorila u rublje i prenijela na drugi račun s kojeg bi se vršilo plaćanje u Rusiji.
Mnogi veliki kupci prihvatili su Gazpromovu ponudu za održavanje protoka plina. Ali neki su se i opirali. U utorak je Shell ( SHLX ) Energy rekao da "nije pristao na nove uvjete plaćanja", što je rezultiralo time da je Gazprom zatvorio protok svojim njemačkim kupcima. Nizozemska GasTerra na sličan je način rekla u priopćenju od ponedjeljka da neće ispuniti Gazpromove "zahtjeve jednostranog plaćanja".
Ruska ekonomija pad izvoza kompenzira skupljim gasom
James Huckstepp, voditelj gasne analitike za EMEA u S&P Global Commodity Insights, rekao je za CNN Business da su cijene gasa porasle na prosječno 96 eura po megavat satu u 2022. godini u odnosu na prošlu godinu.
U dva mjeseca invazije, uvoz fosilnih goriva u EU, Rusiji je generisao 47 milijardi dolara, što je dvostruko više od vrijednosti koju su imali u 2021. godini.
To znači da će Rusija i dalje ostvarivati dobar prihod od prodatog gasa, osim ukoliko ne ukinu isporuku u još više država ili evropske države ne svedu svoju ovisnost o ruskom plinu na minimum.
Evropa postaje sve nezavisnija od ruskog gasa
EU se kreće u smjeru sve veće nezavisnosti o ruskom plinu, povećavajući uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) i donošenjem odluke u kojoj je dogovoreno da smanje potrošnju ruskog plina za 66 posto prije kraja godine.
Zemlje se također utrkuju s punjenjem svojih skladišta prije zime kako bi izbjegle potencijalno katastrofalne šokove u opskrbi. Blok je postavio i cilj da podzemna skladišta budu popunjena najmanje 80 posto do novembra ove godine.
Međutim, Ukrajini je odmah potrebna slabija ruska ekonomija pa se može reći i da potezi EU do sada nisu dovoljno snažni i odlučni u nanošenju štete Rusiji. Odnosno da je ostavljen predug period u kojem će zemlje EU prestajati da koriste ruski gas.
Njemačka, najveće gospodarstvo bloka, posebno se oslanja na ruski plin za napajanje svojih domova i teške industrije. Zbog toga je teško odsjeći ruski gas brzo i u potpunosti. Međutim uspjeli su smanjiti udio u svom uvozu na 35 posto s 55 posto od prije početka rata u Ukrajini.
Kako se Evropa bude sve više udaljavala od ruskog gasa u narednim mjesecima, tako će Rusiji biti sve teže da pronađe zamjenske kupce. Najveći problem im predstavlja način isporuke putem cjevovoda za čiju izgradnju do novih kupaca su potrebne i godine, za razliku od nafte za koju mnogo lakše mogu pronaći kupce.
