Kako je Rumunija od najsiromašnije države u Evropi dobila status evropske Silikonske doline

Za razliku od BiH, Rumunija je ozbiljno shvatila potencijal softverske industrije i IT revoluciju, dok BiH još uvijek nije. Zahvaljujući poduzetničkom duhu domaćih softverskih kompanija u BiH, rast i razvoj softverske industrije je evidentan, ali nedostaje je podrška države. Isti je slučaj i u Rumuniji. Kao podršku razvoju ovoj industriji, Rumunija je uvela poreske olakšice za softverske kompanije, a država je ulagala i u obrazovni sektor.

U Temišvaru, gradu koji ima manje stanovnika od Sarajeva, godišnje diplomira 1.200 IT stručnjaka, dok na sarajevskom Elektrotehničkom fakultetu godišnje u prosjeku diplomira oko 70 studenata računarstva i informatike. Upravo Temišvar, gdje postoji više od 170 start up-ova, osam univerziteta i odlično razvijena digitalna i internet infrastruktura,nakon Berlina, Barcelone i Amsterdama, predstavlja evropski raj za nove tehnološke kompanije.

Kada je u pitanju izvoz softvera, sve zemlje u regionu pozicionirane su bolje od BiH, koja po nekim procjenama izvozi 150 miliona KM i nalazi se na 77. mjestu u svijetu. I dok BiH nema konkretne podatke, u Srbiji i Hrvatskoj se mogu pronaći precizniji podaci. Prema podacima Narodne banke Srbije, softverska industrija se 2016. pokazala kao najzdravija privredna grana u zemlji s izvozom u vrijednosti od 740 miliona eura. Prema podacima FINA-e, u Hrvatskoj je 2015. godine izvoz softvera iznosio 531 milion KM.

"Usljed ekspanzije rasta i razvoja softverske industrije, nedostatak stručnog kadra postao je najveći izazov za softverske kompanije i kod nas i u svijetu. Prema službenim podacima Evropske komisije, EU će do 2020. godine imati između 825 i 900 hiljada upražnjenih radnih mjesta za IT profesionalce. Djeluje pomalo paradoksalno. Dok na tržištu rada postoje milioni onih koje ne možete zaposliti, potreba za IT ekspertima svakim danom je sve veća", napisao je Haris Memić, predsjednik UO udruženja Bit Alijansa na svom blogu.

Dodaje da je u ovom trenutku neophodno voditi se primjerom Rumunije, raditi na reformi formalnog obrazovanja, zagovarati usvajanje ciljane i operativne Strategije razvoja softverske industrije na državnom nivou i kontinuirano promovisati IT poziv kao zanimanja budućnosti među roditeljima i mladima.

Iako i BiH i Rumunija pripadaju istoj regiji, Rumunija je hiljadama milja ispred nas. Zemlja kojoj je Jugoslavija bila uzor, sada je svijetli primjer napretka i razvoja. Ako uskoro i naša država ne prepozna potentnost i mogućnosti softverske industrije, Temišvarska dolina će biti nedostižna kao i Silikonska dolina Kalifornije.