Ukazao je da je cijena barela nafte danas dosegla iznos veći od 110 dolara te da je riječ o povećanju od 15 posto u posljednjih sedam dana. Napomenuo je da energetski sektor Rusije još nije sankcionisan, da Evropa pokušava pronaći alternativu za energente iz Rusije, jer je sve više onih koji traže da prestane uvoziti rusku naftu.
"Međutim, Rusija može pronaći tržište za većinu svojih proizvoda, i to po popustu od 10 do 15 posto", dodaje Kolaczkowski.
Očekuje da će se nastaviti rast pritiska na sistem te se pozvao na navode pojedinih analitičara da još nije procijenjeno koliki su rizici ako se prekine distribucija energenata iz Rusije i koliko dugo se može podnositi cjenovni pritisak.
"Države članice Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) su omogućile 60 miliona barela nafte, što je količina nafte koja se iz Rusije uveze za 12 dana. Na ovaj način se želi ublažiti pritisak na cijene. No, iskustvo pokazuje da je riječ o kratkoročnom i ograničenom utjecaju na cijene", naglasio je.
Govoreći o tome kako će ovo utjecati na cijene nafte, Kolaczkowski je podsjetio da je teško prognozirati kako će se situacija razvijati. No, ocijenio je da postoji spremnost za vrijeme visokih cijena energenata. Također je podsjetio da rast cijena energenata uzrokuje poskupljenje skoro svega ostalog.
"Vlade pojedinih država mogu uvesti mjere za ublažavanje posljedica ovog poskupljenja. U mnogim državama akcize na gorivo čine više od polovine cijene koju potrošači plaćaju na pumpi. Tako da vlast očigledno može djelovati", istakao je i konstatovao da djeluje da slijedi duži period skupe energije.
Kolaczkowski se osvrnuo i na to kako će rat u Ukrajini utjecati na tranziciju ka obnovljivim izvorima energije. Smatra da će ovaj utjecaj ovisiti o reakcijama potrošača, kompanija i vlasti. Očekuje da će u nekim segmentima tranzicija biti ubrzana, a da će u nekim drugim biti, kako je naveo, preokrenuta.
"Dojam je da Evropa preispituje oslanjanje na uvozna goriva. Možda ćemo vidjeti renesansu nuklearne energije i domaćeg uglja, ali uz ubrzavanje investiranja u obnovljive izvore energije. Sve kako bi se nadomjestili plin i ugalj iz Rusije. Njemačka već razmatra produženje rada nuklearnih elektrana i prvobitnu namjeru prestanka korištenja uglja. Druge države mogu slijediti ovaj primjer", rekao je.
Za njega je izgledno da će ovo povećati potražnju za električnim automobilima, a sve zbog rasta cijena goriva. Kolaczkowski iz WEF-a je među onima koji smatraju da je ključ energetske tranzicije u rukama svakog od nas.
"Primjera radi, kada bi svaki Evropljanin dnevno u prosjeku vozio automobil koliko dnevno u prosjeku voze Mađari, onda se uopće ne bi trebala uvoziti nafta iz Rusije. Time bi se znatno poboljšala energetska sigurnost, znatno bi se smanjile emisije ugljendioksida i smanjili bi se prihodi Rusije", naveo je.
Kao najveći izazov u energetskoj tranziciji je istakao promjenu načina života za koju smatra da je nužna.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
