Cijena zaduživanja uvijek odražava rizik, kaže za Klix.ba ekonomski analitičar Damir Bećirović.
"U principu, cijena zaduživanja svake zemlje se formira na osnovu njenog kreditnog rejtinga. Dobro je za našu zemlju da i u ovoj krizi imamo stabilan kreditni rejting (Moody's B3 i S&P B), što je svakako povoljno za naše daljnje zaduživanje i na međunarodnom i na domaćem tržištu, a koje je, čini se, neminovno", kaže on.
Mi živimo u vremenu jeftinog novca, dodaje, EU je na krizu odgovorila na način da će emitovati 980 milijardi eura duga, pri čemu su prinosi na obveznice negativni, pa čak i za države poput Italije, koje su i prije ove krize imale izražene finansijske i strukturne probleme.
"Mi ćemo se zaduživati tamo gdje najlakše možemo, uglavnom preko MMF-a i domaćeg tržišta kapitala. U ovom drugom slučaju možda u narednoj godini bude i problema, ukoliko kriza značajnije pogodi likvidnost bankarskog sektora kao ključnog kupca vladinih trezorskih zapisa i obveznica. Dakle nije danas problem u cijeni zaduživanja, veći je problem namjena tih sredstava", smatra on.
Cilj zaduživanja je kod nas popunjavanje budžetskih rupa, dodaje, a ne razvoj.
"Mi nismo prezadužena država, pogotovo FBiH koja je u povoljnijoj situaciji u odnosu na RS, ali ako ćemo se već zaduživati, onda je bitno da sredstva usmjeravamo u razvoj infrastrukture koja može generisati ekonomski rast. Pod infrastrukturom ne mislim samo na puteve, mostove i komunikacije, nego i na institucionalnu infrastrukturu čiji razvoj zahtijeva korjenitu reformu u smislu efikasnosti", zaključio je Bećirović.
Cijena zaduživanja od 330 miliona eura koje je na početku pandemije naša zemlja uzela kod MMF-a je poznata.
"Grace period je 39 mjeseci, kamatna stopa je 1,05 posto. Tri i po godine nećemo vraćati ratu, vraćat ćemo samo kamatu. Onda u godinu i po moramo vratiti cijeli kredit", kazala je jednom prilikom Jelka Milićević, federalna ministrica finansija.
Poznato je i kako Vijeće ministara BiH namjerava od MMF-a posuditi velikih 1,5 milijardu KM.
