Krešo Vukoja o oporezivanju kladionica, izmjenama zakona i odnosu prema državi
Izmjene Zakona o igrama na sreću još nikada nisu usvojene. Čime niste zadovoljni u predloženom zakonu i zašto?
Od prvog dana kada su pojedinci iz SDA krenuli u inicijativu izmjene Zakona o igrama na sreću, mi tvrdimo da takav zakon nije usmjeren na uređenje domaćeg tržišta igara na sreću, kao što to oni tvrde, nego da je to inicijativa za uništenje legalnih domaćih kladionica i prepuštanje domaćeg tržišta strancima koji sve to i finansiraju.
Da tu postoji i trunka interesa za uređenje domaćeg tržišta, ne bi meta bile legalne domaće kladionice koje uredno plaćaju sve svoje obaveze, nego bi se Porezna uprava FBiH pozabavila enormno velikim i još uvijek rastućim crnim tržištem. Federacija BiH je prepuna ilegalnih kladomata, nalaze se u svim gradovima po ugostiteljskim objektima, rade ilegalno, ne plaćaju ni marke poreza i svake godine oštete Federaciju BiH za milione maraka. To može samostalno provjeriti bilo ko, da posjeti obližnji kafić, pronađe aparat za klađenje i odigra listić na kojem neće biti ni naknade na uplatu ni poreza na dobitak. Međutim, iako su dobro upoznati o tome, inspektori Sektora za inspekcijski nadzor, obavještavanje i istrage pri Poreznoj upravi FBiH godinama u svojim inspekcijskim kontrolama uporno zatvaraju oči na ovaj očigledan problem, pretvarajući se da ilegalni kladomati ne postoje. Kome, zašto i na koji način to odgovara, to je pitanje za inspektore u Poreznoj upravi.
S druge strane, već godinama su meta žestokih napada legalne domaće kladionice, koje uredno posluju u skladu sa zakonima, uredno plaćaju poreze, isplaćuju plaće i sve ostale obveze. Odgovorno tvrdim da u BiH danas nema uređenije djelatnosti od igara na sreću. Pokušajte u kafićima, pekarama ili bilo gdje drugo vidjeti je li promet direktno uvezan s Poreznom upravom, šta se prijavljuje a šta ne. Naravno da nećete uspjeti. S druge strane, svaka kladionica je direktno uvezana sa serverom Porezne uprave i svaka marka koja uđe u kladionicu i izađe iz kladionice jasno je zabilježena na serveru Porezne uprave. Čim igrač uplaćuje listić, ta se uplata najprije registrira u Poreznoj upravi, oni zatim listiću dodijele PU GUID broj (kontrolni broj) i tek tada igrač dobije listić. Tako svako svoj listić uplaćen u kladionici u FBiH može odmah provjeriti na Internet stranici Porezne uprave FBiH i uvjeriti se da nema nikakvih sumnjivih radnji. Pa koja to još djelatnost ima takav mehanizam kontrole? Ovim putem pozivamo sve zainteresirane da to sami provjere i testiraju.
Iako mi već godinama uporno upozoravamo da takve zakonske izmjene, tj. oporezivanje svih uplata i svih dobitaka s po 10 posto poreza nama znače kraj i zatvaranje te otkaze za sve naše radnike, iako uporno pozivamo na razgovor, saradnju i izradu ekonomskih analiza koje će biti temelj izradi novog i boljeg zakona od kojeg će korist imati i društvo i poslodavci i država, naši apeli prolaze bez odgovora, jer, ponavljamo, njih ne zanima da se ova djelatnost još više uredi, nego da se domaće firme unište i tržište prepusti strancima. Za primjer, na bazi RNG-a (Random Number Generator, prijevod: Generator Slučajnih Brojeva) funkcioniraju i naše igre Bingo i utrke pasa, ali i igre na automatima kakve u FBiH najviše drže stranci. A u zakonu koji se gura predviđeno je da se Bingo i utrke pasa oporezuju s 10 posto poreza na uplate i 10 posto poreza na sve dobitke, dok kod igara na automatima ne bi bilo poreza ni na uplate ni na dobitke, nego bi priređivači plaćali samo porez na prihod, tj. razliku između uplata i isplata. Takva diskriminacija u zakonu jasan je pokazatelj svrhe samog zakona.
Dalje, za provedbu ovakvog plana, tj. za uništenje jedne cijele domaće djelatnosti i firmi, potrebna im je i podrška javnosti, stoga se služe izvrtanjima jednostavnih brojki. Tako sve zaprimljene uplate domaćih priređivača lažno nazivaju čistom zaradom, iako je svakom ko je ikada ušao u kladionicu jasno da kladionica ima uplatu i isplatu, da je prihod ono što ostane kad se od uplate odbije isplata, a da je čista zarada (tj. dobit) ono što kladionici ostane kad od prihoda odbije naknade, poreze, takse, plaće, doprinose, troškove i ostala javna davanja. Prema tome, pojedinci koji su u službi stranih interesa i koji predlažu ovakav poguban zakon svjesno i planski višestruko multipliciraju zaradu domaćih kladionica kako bi ih predstavili kao glavni uzrok svih patnji domaćeg naroda, dok se iza svega krije toliko puta viđena praksa uništenja domaćih firmi radi stranih interesnih lobija.
Koliko Premier kladionica godišnje uplaćuje poreza državi? Smatrate li da državi dajete dovoljno poreza?
Premier kladionica drži blizu 50 posto tržišta u cijeloj BiH i daje najveći doprinos državnom budžetu od svih priređivača, ali kako se radi o zakonu koji bi jednako utjecao na sve legalne domaće kladionice i kako zagovornici ovog zakona sve kladionice trpaju u isti koš, smatramo da je bolje govoriti o brojkama za cijelu djelatnost, gdje se još jače vide efekti na ekonomiju Federacije BiH. Tako je 13 kladionica s područja Federacije BiH u 2018. godini od igrača zaprimilo blizu 1,72 milijarde KM uplata, a igračima isplatilo 1,50 milijardi KM dobitaka. To znači da je kladionicama ostalo blizu 225 miliona KM prihoda (razlika između uplata i isplata), od čega su dalje državi plaćane naknade, porezi, takse, doprinosi i ostali nameti, poslije čega je djelatnost igara na sreću ostvarila ukupnu dobit u 2018. godini u iznosu od blizu 76 miliona KM, što podjeljeno na 13 priređivača dođe u prosjeku oko 5,8 miliona KM po priređivaču (kladionici), s tim da je neko, naravno, poslovao u većem, neko u manjem plusu, a neki i u minusu. Međutim, ova brojka od 76 miliona KM dobiti djelatnosti igara na sreću u 2018. godini, a koju može potvrditi i Porezna uprava FBiH, daleko je od namjerno napuhane laži o zaradi od 1,7 milijardi KM. No, do pravog šokantnog podatka tek dolazimo. I dok je 13 kladionica u FBIH u 2018. godini, uz sve preuzete tržišne i poslovne rizike, oko 5.500 zaposlenih i oko 2.400 poslovnih prostora, zaradilo 76 miliona KM, država, tj. Federacija BiH, je bez ikakvih rizika, ulaganja i uz konstantnu represiju prema tim istim priređivačima, od njihovog poslovanja zaradila 72 miliona KM. Tako da dolazimo do logičnog zaključka da je ovdje najbolje držati državu. Nemate nikakvih rizika ni ulaganja, a zarada je sigurna.
Koliko radnika zapošljavate, kolike su prosječne plaće?
Sama Premier kladionica u Federaciji zapošljava više od 1.200 radnika, dok u cijeloj djelatnosti igara na sreću u Federaciji radi blizu 5.500 radnika. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni vlasnike oko 2.400 poslovnih prostora u kojima su smještena uplatna mjesta, kao ni brojne vanjske saradnike i partnerske firme koje su usko vezane uz djelatnost igara na sreću kao dobavljači i koje bi, da do toga dođe, zasigurno zatvorile svoja vrata zajedno s domaćim kladionicama. Konkretno, neovisne ekonomske analize pokazuju kako u ovom trenutku od djelatnosti igara na sreću u Federaciji BiH živi između 40.000 i 50.000 ljudi. Plaće radnika u Premier kladionici i u ostalim privatnim kladionicama u skladu su s tržišnom moći pojedinog priređivača, kao i stanjem na tržištu, ali dovoljno je reći kako smo jedna od rijetkih firmi u zemlji koja se još uvijek uspješno nosi s brojnim odlascima iz zemlje. Našim radnicima se isplati ostati i graditi svoj život u BiH.
Kada je riječ o pripadnosti prihoda od poreza na dobitke, smatrate li da je pravedno da se taj novac uplaćuje u budžete općina ili gradova gdje se nalaze uplatna mjesta?
Naravno da smatramo kako je jedino ispravno da se novac od poreza na dobitke uplaćuje u budžete općina/gradova gdje je taj dobitak i ostvaren. Novac od naknada na uplate (5 posto) uplaćuje se u budžet Federacije BiH, dok se novac od poreza na dobitke uplaćuje u budžete općina i gradova. Tako Sarajevo, Zenica, Bihać, Mostar i svi ostali gradovi i općine imaju svoj dio kolača od priređivanja igara na sreću na svojoj teritoriji.
Jedan od prijedloga u zakonu je da se oporezuju svi dobici, dakle i oni ispod 100 KM, umjesto dosadašnje prakse da se oporezuju samo dobici od 100 KM i više. Pristajete li kao direktor kladionice na takav prijedlog?
Nijedna kladionica u Federaciji BiH ne može pristati na takav prijedlog iz jednostavnog razloga što to znači ključ u bravu i prestanak rada. Glavni problem leži u nerazumijevanju RNG igara, tj. Binga i utrka pasa. Te igre čine blizu 85 posto prometa domaćih kladionica, a način na koji one funkcioniraju potpuno je drugačiji od sportskog klađenja i oporezivanje svih uplata i svih dobitaka u tim igrama značilo bi gašenje tih igara, a samim time i domaćih kladionica. Nigdje u svijetu, gdje RNG igre postoje i uspješno rade, one nisu oporezovane na način na koji bi se to htjelo uraditi u Federaciji BiH. Kod RNG igara se primjenjuju dva načina oporezivanja: paušalno plaćanje ili oporezivanje prihoda (razlika između uplata i isplata). Da pojasnim, jedan igrač može ući u kladionicu s 10 KM, igrati par sati, dobivati i gubiti, tim novcem napraviti 100 KM uplata i 90 KM dobitaka, prije nego izgubi taj početni iznos. To ne znači da je igrač izgubio 100 KM, koliko je napravio uplata, nego je izgubio tih 10 KM s kojima je prvobitno ušao u poslovnicu. Upravo na taj način igrači su u 2018. godini sa 150 miliona KM stvarnog novca koji je kružio na RNG igrama napravili blizu 1,5 milijardi KM uplata i 1,35 milijardi KM isplata. Kada gledamo samo te RNG igre, da se na njih primijene predloženi porezi od 10 posto na uplate i 10 posto na dobitke, država bi tražila ukupno 285 miliona KM poreza, a kladionice bi to morale platiti od 150 miliona KM stvarnog novca koji je samo kružio. I laiku je jasno da je to nemoguća računica i da, iako takvo nešto u ovoj zemlji apsurda možda može proći parlamentarne klupe, finansijski se nipošto ne može održati i kladionice će se zatvoriti. No, opet napominjemo, mi smatramo kako kreatori predloženog zakona to dobro znaju i da zatvaranje domaćih kladionica na ovaj način i jeste njihov cilj.
U Albaniji su odlukom vlade zatvorene sve kladionice, što je bio veliki problem u toj zemlji. U BiH su kladionice također veliki problem društva, zbog ogromnog broja ovisnika. Kako gledate na takve poteze i čeka li BiH sličan scenarij?
Mi ne smatramo da su kladionice veliki problem društva. To je legalna djelatnost kao i svaka druga. Zašto u Njemačkoj ili Velikoj Britaniji kladionice ne nazivaju problemom društva? Ljudi u kladionice ulaze i iz kladionica izlaze slobodnom voljom. Zašto problem društva onda nisu kafići i diskoteke gdje se ljudi opijaju, cigarete koje odnose mnoge živote i slično?
Nadalje, u Albaniji nisu zatvorene sve kladionice, kako su to neki predstavili i krivo protumačili, nego je došlo do stvaranja klasičnog monopola. Premijer Edi Rama je zatvorio sve kladionice osim kladionice svog brata i državne Lutrije Albanije, a kroz te dvije kladionice će ostati i automati austrijske firme Novomatic, koja je kupila državnu Lutriju Albanije još 2012. godine. A da priča bude još zanimljivija i povezanija, ta ista firma itekako dobro posluje i na našem tržištu, u Federaciji BiH imaju više od 2.000 automata i upravo njima bi najviše i odgovarale zakonske izmjene kakve se guraju u Federaciji BiH. Nije li poveznica jasno vidljiva i nije li iz ovoga u Albaniji još jasnije šta se sprema i u Federaciji BiH?
Koliko kao kladionica radite na društvenoj odgovornosti?
Premier kladionica je u javnosti prepoznata kao društvo koje redovno i intenzivno pomaže rad lokalnih zajednica, sportskih kolektiva, obrazovnih institucija te učestvuje u brojnim humanitarnim akcijama. Ipak, nismo društvo koje će svaku pomoć potrebitom i marketinški ispratiti radi pokojeg poena, stoga ćemo radije pustiti da o našem angažmanu u društvu sude sami svjedoci.
Svjedoci smo da se veliki broj kladionica otvara i radi nedaleko od škola. Koliko vi imate kladionica pored škola? Da li planirate da ih izmjestite?
Otkako je 2.7.2015. godine na snagu stupio aktuelni Zakon o igrama na sreću, kladionica ne može dobiti dozvolu za otvaranje uplatnog mjesta na udaljenosti manjoj od 100 metara od vjerskih i obrazovnih institucija. Koliko mi znamo, nijedna kladionica od toga dana nije otvorena u blizini školskih ili vjerskih institucija, a pogotovo nijedno uplatno mjesto Premier kladionice. Zakon o igrama na sreću koji je bio na snazi prije 2.7.2015. godine u sebi nije imao tu odredbu od 100 metara udaljenosti i na uplatna mjesta otvorena prije tog datuma ne mogu se primjenjivati odredbe novog zakona, jer ta uplatna mjesta imaju stečena prava koja se ne mogu oduzeti. Premier kladionica u svakom slučaju poštuje zakonsku zabranu i maloljetnicima je u naše poslovnice, ma gdje se one nalazile, ulazak zabranjen.
Lana Stanišić: Imam dovoljno posla na sebi da bi me pogađali komentari anonimnih dušebrižnika
