"Poslovni subjekti su dužni da gotov novac, ostvaren obavljanjem registrirane djelatnosti, evidentiraju u skladu s propisima o računovodstvu i uplate istog radnog dana na svoj račun otvoren kod ovlaštene organizacije, a najkasnije narednog radnog dana", navodi se u ovoj Uredbi.
Mensur Bektić, predsjednik Obrtničke komore FBiH, za Klix.ba kaže da obrtnici žele poslovati u skladu sa svim zakonskim normama, ali ih je ova uredba iznenadila te im je znatno otežala ionako loš položaj.
"Mi se borimo za golo preživljavanje, većina tih obrta ionako nisu veliki. Pomenuta uredba pogoršava položaj obrtnika jer nisu svi obrtnici u samom centru grade gdje su im banke pristupačne", navodi Bektić.
Uredba pogoduje bankama
Bektić pojašnjava da niko od obrtnika nije izuzet, tako da i mali obrtnici koji se nalaze i po 20-ak kilometara od banke, svakodnevno moraju odlaziti i predavati dnevni pazar.
"Mislimo da se ovom uredbom najviše pogodovalo bankama. Bankarske usluge u posljednje vrijeme su značajno poskupjele. Po nekoj računici koju smo mi pravili, ovom uredbom je bankama omogućeno da zarade blizu 30 miliona KM na godišnjem nivou", kaže Bektić.
Prema prijašnjim zakonskim rješenjima obrtnici su pazar predavali bankama na kraju radne sedmice i to ih je mjesečno koštalo tek desetak KM. No, sada kada pazar moraju svaki dan nositi u banku za bankarske usluge moraju izdvojiti 50 KM mjesečno. Kako u FBiH ima registriranih blizu 50.000 obrta jasno je da pomenuta uredba itekako odgovara bankama.
"To je ogroman novac koji se može mnogo bolje iskoristiti za različite vrste podsticaja privredi", navodi Bektić.
Kazne od 5.000 do 10.000 KM
No, pored novca, nova uredba traži od obrtnika da svakodnevno posjećuju banke, što im oduzima dragocjeno vrijeme. Kako se pazar predaje na kraju dana, kada su i najveće gužve u bankama, obrtnici moraju svakodnevno odlaziti do banke. Onim obrtnicima koji ne poštuju novu uredbu zaprijećeno je kaznama od 5.000 do 10.000 KM.
Obrtnici kao problem navode i to da nije riješeno pitanje blagajničkog maksimuma. U FBiH trenutno blagajnički maksimum iznosi 250 KM, dok je u Hrvatskoj on 2.500 KM. Novom uredbom nije definisano da li obrtnici cijeli promet moraju predati na kraju dana, a potom podići novac za blagajničku djelatnost.
Nova uredba pogađa i stare tradicionalne zanate koji su zaštićeni različitim zakonima. No, novom uredbom su i oni obuhvaćeni.
"Mi predlažemo da se uredba ili povuče ili da se znatno modifikuje", kaže Bektić. On napominje da njih kao krovnu organizaciju niko iz Vlade FBiH nije kontaktirao prije donošenja ove uredbe. Obrtnička komora FBiH već je pokrenula različite aktivnosti, a iz nadležnog ministarstva obećali su da će popraviti određene nedostatke uredbe.
Pobuna obrtnika
Vlasti su, pored ove uredbe, obrtnicima otežale i ukidanjem uredbe kojom je bilo omogućeno da mali obrtnici izvoze iz BiH te da iz inozemstva uvoze repromaterijale.
"Od početka ove godine mi pokušavamo vratiti tu uredbu, ali za to nema sluha. Istovremeno, vlasti stalno govore da žele olakšati obrtu", navodi Bektić.
No, ni to nije sve. Obrtnik je dužan istaknuti radno vrijeme, ali i na kraju dana ili na početku sljedećeg predati pazar. Kako su mnogi vlasnici obrtničkih radnji ujedno i jedini zaposleni oni moraju napustiti radnju i otići do banke, a ako tada naiđe inspektor, može im napisati kaznu jer nisu prisutni u radnji.
Dženita Kapetanović, vlasnica obrtničke radnje, kaže kako pazar mogu položiti samo osobe koje su ovlaštene za to, što dodatno komplikuje cijeli problem.
"Ovo je direktni udar na nas obrtnike, to što se traži od nas je potpuno besmisleno i predstavlja veliku smetnju. To više nije ni pitanje novca, već vremena, jer neko danas zbog pazara od 100 KM mora otići u banku koja je udaljena u nekim slučajevima i 20-ak kilometara... Onda, tu je i čekanje u redovima, ispunjavanje papirologije", kaže Kapetanović.
Obrtnici iz Srednjobosanskog kantona već su pokrenuli peticiju kojom traže hitno ukidanje ovakve uredbe. I obrtnici iz drugih dijelova FBiH preko Obrtničke komore FBiH nastoje doći do vlasti kako bi što prije ukinuli spomenutu uredbu.
Afan Kalamujić o minimalnoj plati: Stvara se pritisak na domaćinstva s nižim prihodima
