Šarović je istakao da je zaostalost tog regiona i sa jedne i sa druge strane Drine vidljiva, ali da ta rijeka može pružiti dinamičnost ukupnim odnosima.
Ukoliko bi Drina bila institucionalizovana, kaže Šarović, zajedno bi rješavali pitanja priobalja, zaštite okoline, turističke ponude, energetskih potencijala i regulisali režim postojećih potencijala zbog kojih je ranije dolazilo do velikih poplava.
"Drina može da bude mali ekonomski tigar
", rekao je Šarović novinarima i dodao da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić smatra da je riječ o "genijalnoj ideji" i da vrijedi da se više radi u vezi sa njom.
Šarović je istakao da je na radnom ručku sa Vučićem i njegovom delegacijom insistirao na razgovorima o infrastrukturi, koja je ključna prepreka još značajnijim ekonomskim vezama i saradnji BiH i Srbije.
On je naglasio da je sa Ljajićem razgovarao i o očekivanjima da u naredne dvije-tri godine trgovinska razmjena BiH i Srbije dostigne dvije milijarde eura.
"U sedam mjeseci ove godine obim razmjene je gotovo 900 miliona eura, što znači da bi do kraja godine trebalo da bude milijardu i sedamsto, milijardu i osamsto miliona eura, a izvoz iz BiH u Srbiju rastao je za 30 posto", rekao je Šarović.
On je naveo da bi za tri godine Srbija, nakon Njemačke, bila drugi i najvažniji trgovinski i ekonomski partner BiH.
Šarović je dodao da je na sastanku konstatovano da je potrebno da se radi na daljem uklanjanju barijera, a razgovarano je i o formiranju kontakt tački posredstvom kojih bi bila prijavljivana bilo koja od tih barijera.
"Razgovarali smo i o ujednačavanju carinskih stopa prema trećim zemljama, zajedničkom nastupu, viznoj liberalizaciji sa zemljama sa kojima BiH i Srbija žele da razvijaju turističku saradnju", dodao je Šarović.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH naglasio je da danas nije razgovarano o granici BiH i Srbije te da nema spornih detalja kada je riječ o graničnoj liniji.