Mještani protiv predložene trase Koridora 5C južno od Mostara: Neka ide brdima, a ne preko kuća i oranica

"Ne mogu vjerovati da je od 12 do 18 različitih trasa odabrana ona koja je po svakom parametru najgora. Ova trasa kosi se sa svim smjernicama projektiranja autoputeva, ja bih stvarno voljela vidjeti onoga koji je ovo projektovao. Umjesto da se put vodi stjenskim masivom, kod nas dionica ide središtem plodne doline, preko najplodnijih oranica koje ova zemlja ima, uz rijeku Neretvu koja je žila kucavica ovog kraja, preko dva prekrasna vodotoka Bune i Bunice. Kad vam na to još kažu da je ovo najbolja varijanta, vi morate onda zaključiti da je to bezobrazluk bez presedana“, rezignirana je Popovac. Daje primjer Hrvatske koja je kod gradnje svojih autoputeva brižno izbjegavala polja i oranice.

Problem je i što ovo nije samo cesta, već i koridor, mnogo širi pojam.

"Kad bi se po strani ostavili poljoprivrednici i to što bi oni pretrpjeli, ostaje da je ova trasa sa daleko najtežim utjecajem na životnu sredinu. Također smatram da je krajnje neodgovorno, da ne kažem težu riječ, ljudima u Blagaju i okolnim mjestima kazati kako je nakon gradnje autoputa oko Sarajeva kvalitet zraka na tim dionicama bolji nego je bio ranije", ističe Popovac i dodaje: "Odlično je što je ovo još uvijek samo projekat na nivou idejnog, jer više ne treba potrošiti niti jednu marku, niti jedan dan nekog crtača na ovu ideju. Jednostavno treba ponuditi drugo rješenje, neko koje će bolje poštovati ljude koji žive na ovom prostoru, te ono koje više ima sluha za stvarna bogatstva ovog prostora i kako ih poštivati. Nekad su iz Mostara za Beograd išla dva aviona cvijeća dnevno, to se proizvodilo baš na tim prostorima".

Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje Mostara, moderirao je prezentaciju u Mostaru. Za naš portal kaže kako službe Grada Mostara ne mogu ništa više nego da trasu koja se usvoji na višim nivoima implementiraju u svoje prostorne planove.

"Naši pozitivni zakonski principi uključuju stav lokalne zajednice kao jako važan i svi mi koji smo bili u petak u Blagaju vidjeli smo kakav je on. Trebat će još mnogo energije da se kroz dijalog sa građanima i strukom nađe prava trasa autoputa. Ja sutra kad se provezem cestom, prođem i odem, ali ona ostaje tim ljudima i to treba poštovati", kazao je Bubalo.

Predstavnicima lokalne zajednice ovaj prijedlog je neprihvatljiv.

Peticija sa 3.200 potpisa protiv

Haris Spahić, predstavnik lokalne zajednice s prostora Kosora i Malog Polja, jasan je da je ponuđena trasa potpuno neprihvatljiva ljudima koji žive na tom prostoru, vlasnicima kuća, vikendica i poljoprivrednicima koji žive od te zemlje.

"Najviše bi bili pogođeni baš poljoprivrednici jer bi gradnja ovom trasom značila da oni moraju seliti. Danas žive od te zemlje, od čega bi živjeli sutra?", pita Spahić, koji prenosi razočarenje komšija kad su u petak vidjeli prijedlog trase jer se do sada o njenom položaju samo špekuliralo. Strahuju da su dovedeni pred svršen čin.

Skupljeno je 3.200 potpisa peticije koja se protivi izgradnji autoputa ovom trasom, a Spahić dodaje: "Niko neće da izađe sa pravim kalkulacijama troškova, priča se o 200 miliona KM jeftinijoj dionici, ali niko ne želi da pokaže kako se došlo do toga i to je sumnjivo. Dionica koja ide brdima je mnogo bezbolnija".

Omalovažavanje ljudi

Među onima čija kuća se nalazi neposredno na trasi je Adnan Bajramović. On se doselio u Malo Polje, izgradio kuću i tu zamislio svoj život. Sad se preko te lokacije povukla linija autoputa.

"Ovu trasu Koridora 5C vidim kao postizbornu podvalu narodu Hercegovine. Odavno me nije više bilo stid što sam građanin Bosne i Hercegovine nego na prezentaciji koju je organizovala Direkcija u Blagaju. Ovako omalovažavati ljude i njihovu imovinu krajnje je bezobrazno i nehumano. U ime Direkcije narodu je trasu predstavio Jasmin Bučo koji je rekao kako ih je Vlada zamolila da vizueliziraju mještanima trasu autoputa. Pošteno bi bilo da su makar koristili podloge na kojima se vide kuće i objekti preko kojih trasa prolazi, a ne nekakve podloge iz ko zna koje godine, sigurno otprije 2008. godine, jer nisam mogao pronaći svoju kuću. Pitao sam gospodina Buču zašto koriste stare podloge, na šta mi je odgovorio da je to zato što država nema para da snimi nove", razočaran je Bajramović.

Neizvjesnost za vlastite domove jedna je od većih nedaća koje čovjek može zamisliti.

"Zamislite kako oni vizueliziraju narodu i projektuju trasu, a nemaju stvarno stanje na terenu. Nude narodu prosperitet tako što će im uništiti domove i zemlju od koje žive, a zauzvrat u 21. vijeku nude vodu, kanalizaciju, asfalt, uličnu rasvjetu, freze, staklenike i kao šlag na kraju dvoranu u Blagaju. Na argumente jednog profesora da će zagaditi vodu, zrak i sve ostalo što se zagaditi može, imaju spremno rješenje. Kaže Bučo, ako ne vjerujete da nećemo zagaditi zrak, pozivamo vas da izvršimo mjerenja u Sarajevu. Doduše, nisu rekli hoće li mjeriti u parne ili neparne dane. Možda je samo još u Zenici čišći zrak nego u Sarajevu", razigniran je Bajramović, koji kao i većina drugih predlaže izmiještanje dionica na okolna brda.

Predložio je da sredstva koja su planirali uložiti u lokalnu zajednicu usmjere u tu trasu i svi će, kako kaže, biti zadovoljni.

"Naši političari će narodu u 21. stoljeću nuditi vodovod, a kako smo krenuli tako će biti i u 22. stoljeću. Kažu da je najveća širina autoputa 30 metara, niko se nije udostojio da objasni narodu koja je razlika između autoputa i koridora. Koliko ja znam, ne može se koridor zadovoljiti sa 30 metara širine, jer uz koridor ide i gasovod i naftovod i slično, ali je sada bitno progurati autoput, a poslije, naravno, imaš trasu i uzmi koliko ti treba. Jedino pozitivno u čitavom ovom neredu je što se narod ujedinio. Odavno nije bilo ovoliko sloge o nečemu u Mostaru. Mještani Blagaja, Malog Polja, Kosora, Ortiješa, Kočina, pa ako hoćete i Dračevica su prvi put, koliko mene sjećanje služi, složni o nečemu", zaključuje Bajramović te dodaje da vjeruje da će ovakav odnos vlasti prema ovim građanima dovesti do velikog broja problema.

"Trebali bi se svi staviti u kožu ljudi kojima će se rušiti kuća ili će im, kao u mom slučaju, put proći preko bašte i garaže, a ako budem imao sreće možda mi ostane pristupni put. Pošteno bi bilo reći zašto se odustalo od trase preko Podveležja i ko je krivac, a ne poturati ljudima kojekakve budalaštine o razvoju kraj autoputa jer se vjerovatno do sada nismo razvijali samo zato što nemamo autoputa", kaže naš sagovornik.

Građani će samo izgubiti

Nedžad Klepo, turistički radnik iz Blagaja, mišljenja je da predložena trasa neće negativno utjecati na razvoj turizma, osim u slučaju da direktno prelazi preko nekog planiranog hotela ili kampa, ali ipak podržava proteste mještana Blagaja, Malog Polja i okolnih naselja.

"Autoput doživljavam kao putnu infrastrukturu koja se obično gradi van naseljenih, poljoprivrednih i sličnih područja ako za to postoje preduslovi, a kod nas postoje. Predložena trasa iznad Blagaja iz 2010/11. koju je podržala lokalna zajednica, odbačena je iz meni nepoznatih razloga. Podržavam nastojanje lokalne zajednice koja se suprostavlja prijedlogu trase autoputa, pošto direktno ugrožava njihovu privatnu imovinu, prvenstveno kao izvoru njihove egzistencije. Turisti će kao i do sada koristiti postojeće putne infrastrukture i dolaziti u našu zemlju, a svaki novi kilometar autoputa je dobrodošao, ako će biti izgrađen kroz poštivanje procedure planiranja i izgradnje, a naročito uz saglasnost lokalne zajednice, što očigledno nije ispoštovano kod posljednjeg prijedloga trase autoputa", kaže Klepo.

Hamzo Lizde vlasnik je udobne kuće za odmor na obali rijeke Bune u Malom Polju, 200 metara iznad mjesta kuda bi trasa autoceste trebala preći rijeku.

"Uopšte ne shvatam čija je ideja da se put gradi ovim krajem, suosjećam s ljudima koji će izgubiti kuće i njive, a moja nekretnina će drastično izgubiti na vrijednosti. Niko ovdje u Malom Polju, ali niu Blagaju, Kosoru, Buni, Hodbini neće imati korist od te gradnje. Nadam se da će ipak nadležni naći neko drugo mjesto da cesta prođe mimo nas. Mnogo mojih rođaka i prijatelja, koji imaju kuće u okolini misle isto. Malo Polje zadnjih godina postaje pravo turističko naselje, gdje su se izgradile mnoge vikendice sa bazenima. Ovo mjesto zbog svoje prirode i rijeke privlači mnoge da grade kuće i ulažu novac. Pored vikendaša, ovo naselje je poznato po plodnoj poljoprivrednoj zemlji gdje već lagano malopoljske jagode postaju brend dok se uzgajaju i mnoge druge vrste voća i povrća. Zemlja je na cijeni i uvjeren sam da izgradnja autoputa ovom trasom kroz naselje neće donijeti nikom ništa dobro", kaže Lizde.