Mladi povratnici iz Gornjeg Vakufa pokrenuli IT kompaniju: Ne želimo otići iz BiH
Godinu dana kasnije Džambo ističe kako se rizik isplatio. Zapošljavaju pet osoba, a imaju i tri praktikanta. Posla ima i mogli bi zaposliti još osoba, ali nemaju vremena za obučavanje većeg broja ljudi.
"Rizik je bio veliki jer ulazite u posao bez ičije podrške i pomoći. Mi smo se najviše bojali početnih ulaganja jer je potrebno dosta sredstava za opremu koja je skupa i najam prostora. Mi smo srećom imali na početku podršku lokalne zajednice i tako smo krenuli, a zaključili smo da bez rizika nema profita", rekao je Džambo.
Njegova firma je jedan od 46 poslovnih subjekata u povratničkim sredinama koji su potpisali ugovore s Federalnim ministarstvom raseljenih osoba u okviru programa podrške start-up bizinisima koji se provodi s ciljem jačanja početnih biznisa povratnika te podsticanja zapošljavanja i samozapošljavanja.
Ističe da je podrška od lokalnih do državnih vlasti i institucija vrlo bitna mladim ljudima, jer kada dobiju "vjetar u leđa", onda u posao ulaze rasterećeniji i mogu se fokusirati na razvoj.
"Mi planiramo proširiti preduzeće. Želimo pokazati mladima da nije jedini put odlazak iz BiH, već da se možete vratiti u mjesto gdje ste živjeli, kao što smo mi učinili i pokrenuli biznis. Podrška ovog ministarstva nam puno znači i hvala institucijama što su prepoznale naš sektor kao deficitaran. Nadam se da će i ostale institucije više ulagati u mlade ljude kako ne bi odlazili", rekao je Džambo.
Smatra kako su napravili veliki uspjeh jer su povećali broj uposlenika nakon godinu, što je mnogo za malu općinu u kojoj žive, a odakle mladi također odlaze.
"Mi mladi se moramo udružiti. U našem poslu ne gledamo ko je koje nacionalnosti, to je nebitno. Kod nas ne postoji podijeljenost. Mi se fokusiramo na biznis, razvoj i budućnost", zaključio je.
Mlada pravnica iz Vukosavlja
Amina Kavazović odlučila je da se nakon završenog studija Prava na Sveučilištu u Mostaru vrati u svoje rodno mjesto - Vukosavlje. Ona je jedna od 75 mladih koji će obaviti pripravnički staž i steći novo iskustvo.
"Ovo je jedan od najvažnijih projekata na području manjeg bh. entiteta jer pomaže u procesu borbe protiv odlaska mladih. Pripravnički staž obavljat ću u Općini Vukosavlje. Mislim da ima perspektive i nade i da se može ostati i uspjeti u BiH. Isplati se ulagati u obrazovanje samo moramo biti strpljivi", kazala je Kavazović dodavši kako se nada da će je pripravnički staž dovesti i do zaposlenja.
Huremović iz Janje ne može naći posao u struci
Aida Huremović iz Janje kod Bijeljine nije toliko optimistična. Po struci je bachelor primijenjene biologije, a sada će obavljati pripravnički staž u Općini Bijeljina. Ne nada se zaposlenju u svojoj struci.
"Nažalost, u Janji većina mladih odlazi. Ostala je samo starija populacija. Slabe su mogućnosti zaposlenja s mojom strukom u BiH i mnogo veće su u Njemačkoj pa se nadam da ću tamo uspjeti naći posao", kazala je.
Brat i sestra iz Bosanskog Petrovca žive od svog rada
Vinko i njegova sestra stigli su iz Bosanskog Petrovca rano jutros u Sarajevo. On se bavi stočarstvom i šumama, a njegova sestra ljekovitim biljem.
"Udaljeni smo pet kilometara od grada i u našem selu Smoljani ima dosta stanovnika. Može se živjeti od ovoga posla, ali potrebna je i podrška poput ove koja će posebno značiti mojoj sestri jer je na početku razvijanja biznisa", kazao nam je Vinko.
Prije nekoliko dana u Sarajevu su ugovore potpisali povratnicima iz 25 općina s područja cijele BiH. Firme su iz sektora IT, zanati, prerada ljekobilja, proizvodnja zdrave hrane te uslužne djelatnosti.
Nikšić objavio da će firma Cengiz obnoviti prugu, ali nije objasnio kako je izabrana
