Kao posljednju epizodu u nizu bilježimo najavu pregovora s predstavnicima niskotarifnih kompanija, koje je prije nekoliko dana iznio Marin Raspudić, direktor Aerodroma Mostar.
Wizz Air je uvijek zainteresiran
Ponukani tim najavama kontaktirali smo Dragana Nikolića, PR saradnika Wizz Aira za Srbiju, Albaniju, BiH, Hrvatsku i Crnu Goru, kompanije koja se navodi u medijima kao jedna od onih koja bi mogla početi letjeti iz Mostara.
"Wizz Air dosta dugo primjenjuje pravilo da ne komentariše glasine i nagađanja, međutim, možemo potvrditi da je WIZZ uvijek zainteresovan za nova tržišta koja mogu odgovoriti na naš snažan rast. Redovno vodimo pregovore s mnogo potencijalnih partnera širom Evrope, kako bismo mogli ponuditi što kvalitetniju uslugu i zaista niske cijene što većem broju putnika", kazao je Nikolić.
Dodatno je potvrđeno da kompanija WIZZ ostaje posvećena balkanskom tržištu, što potvrđuje i otvaranje brojnih novih linija s aerodroma u regionu, poput nedavno uspostavljene linije iz Osijeka za Bazel, te najavljenih linija kojima će Budimpešta biti povezana sa Sarajevom, Podgoricom i Tiranom.
Studija razvoja naglašava neophodnost uvođenja niskotarifnih kompanija
Saradnja mostarskog aerodroma s nekom od niskotarifnih kompanija dio je Studije razvoja koju je za ovu instituciju sačinila regionalna razvojna agencija REDAH. Studija predviđa da bi uvođenje samo jedne redovne linije donijelo mostarskom aerodromu sigurnih novih 30.000 putnika godišnje.
Taj porast broja putnika donio bi regiji dodatni promet od deset i po miliona KM, a preračunati povrat kroz direktne i indirektne poreze bi bio blizu 2.900.000 KM, sve u vremenskom periodu od jedne godine.
Naravno, specifičnost dovođenja jedne ovakve kompanije predviđa i subvencioniranje tih letova u procijenjenom iznosu od 550 hiljada KM po jednoj liniji.
Nažalost, mostarski aerodrom ta sredstva do sada nije imao, već se čekalo na finansiranje te stavke iz gradskog budžeta ili budžeta viših nivoa vlasti.
Međugorje, dijaspora i rezervna lokacija za Sarajevo
Za Mostar je ključan razvoj aerodroma, rekao je nedavno ugledni profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Vjekoslav Domljan.
"Mostar bi godišnje morao imati minimalno između 600 i 650 hiljada putnika, ako u obzir uzmemo lokaciju aerodroma, blizinu Međugorja i broj ljudi koji godišnje idu prema tom svetištu".
Osim Međugorja, razvoj mostarskog aerodroma strateški se može naslanjati i na još dvije važne strane. Prva je konekcija sa brojnom hercegovačkom dijasporom, koja sada koristi druge aerodrome, najviše onaj u Tuzli. Stručnjaci Aerodrom Mostar gledaju i kao idealnu rezervu za sarajevski aerodrom.
Za izlazak iz krize bit će potrebno uraditi i neke druge stvari osim približavanja avionskim kompanijama, koje su dijelom već primijećene, kao što je nerealno visoka cijena goriva. Nema nekog posebnog razloga zašto je godinama ona bila znatno viša od cijena goriva na okolnim aerodromima.
Počeo Drugi projekat podrške zapošljavanju za mlade, dugotrajno nezaposlene i ranjive kategorije u FBiH
Kako će izgledati noćni život u BiH nakon zabrane pušenja? Evo šta kažu vlasnici klubova
