Muhović: Idealno bi bilo minimalnu platu utvrđivati po sektorima ili nivou razvijenosti kantona
On podsjeća kako je minimalna plata u FBiH je posljednji put utvrđena Opštim kolektivnim ugovorom na teritoriji FBiH 2016. godine i iznosi 406,56 KM – najniža neto satnica je 2,31 KM sa porezom na dohodak te navodi da je u 2021. godini udio minimalne plate u FBiH 40 posto prosječne plate.
"Važno je napomenuti da u FBiH po trenutno važećim propisima velikoj većini radnika se isplaćuju neoporezive naknade – topli obrok, naknada za prijevoz i regres, pa po konzervativnoj procjeni nivoa tih naknada, konačna primanja radnika s minimalnim platama iznose nekih 550 KM, a ukoliko primaju maksimalne iznose tih naknada mogu dostići nivo od 700 KM. Ovo je posebno važno imati na umu kada se poredimo sa drugim državama i regionima", kazao je.
Od 2016. godine do danas, prosječna plata se povećala za nešto više od 130 KM, dok su cijene, prema indeksu potrošačkih cijena porasle za 4,5 posto, navodi on.
"Stoga nema sumnje da je potrebno povećati njen propisani nivo – to mišljenje dijele svi u našem društvu! Međutim, ključno pitanje oko koga postoje značajna razmimoilaženja ostaje: za koliko", kaže Muhović.
Zanimalo nas je koji je optimalni iznos minimalne plate i šta kažu ekonometrijska istraživanja.
"Nema jednostavnog odgovora na ovo pitanje – izuzetno je teško normirati jednu minimalnu platu za čitavu teritoriju, što je jedan od razloga zašto čak šest članica Evropske unije ne propisuje minimalnu platu na nacionalnom nivou. U praksi je normiranje minimalne plate jednako i ekonomsko i socijalno pitanje. S jedne strane radnike treba zaštititi od neprimjereno niske plate i siromaštva. S druge strane, ako se odredi nerealno visok iznos, može rezultirati značajnim posljedicama, a prije svega otpuštanjem upravo onih pojedinaca kojima se želi pomoći, što onda rezultira rastom nezaposlenosti, siromaštva i sive ekonomije", napominje.
Kaže kako postoje mnogi faktori koje treba uzeti u obzir kada se određuje koji je realan, a koji nerealan nivo minimalne plate.
"Da li takva plata omogućava koliko-toliko pristojan život, da li negativno utječe na tržišne prilike za žene, mlade i ranjive kategorije društva? Kako će utjecati na profitabilnost i konkurentnost domaćih kompanija i proizvoda, na rast cijena i poticaje na tržištu? Sve to treba uzeti u obzir pri odlučivanju o ovom važnom pitanju, a naša Analiza potencijalnih efekata povećanja minimalne plate u Federaciji BiH radi upravo to. Ako uzmemo u obzir razlike u razvijenosti i nivoima plata među kantonima i sektorima u ekonomiji, idealno rješenje bi bilo utvrđivati minimalnu platu po sektorima ili u skladu s kriterijem razvijenosti kantona", kaže on.
Kao što sam već istakao, dodaje, neke članice EU minimalnu platu određuju po sektorima - pregovaranjem između sektorskih sindikata i poslodavaca, dok bi naš decentralizovani sistem omogućio i njeno normiranje po kantonima, umjesto propisivanja jedinstvene minimalne satnice za čitavu FBiH u kojoj se plate i troškovi života značajno razlikuju od kantona do kantona.
"Ako se ipak odluči nastaviti sa 'centralizovanim' normiranjem minimalne plate, što je kod nas na nivou entiteta, to otežava odluku i kompleksnost njenog određivanja. U tom slučaju bi povećanje koje odgovara procentualnom ili apsolutnom rastu prosječne plate bilo neko objektivno rješenje – dakle od 60 do 130 KM. Sa povećanjem od 130 KM, propisana minimalna plata u Federaciji BiH, tj. iznos koji vidi službena statistika, bi bila na nivou od 540 KM, koliko iznosi i u Republici Srpskoj od polovine ove godine. Međutim, za razliku od Republike Srpske, u Federaciji BiH se na ovo mogu isplatiti još i neoporezive naknade, tako da bi stvarna primanja radnika s minimalnom platom u FBiH ipak bila značajno veća nego u RS", naveo je.
Ako bi postigli nominalno harmonizovanu regulaciju minimalne plate, udio propisane minimalne plate bi u prosječnoj plati u FBiH bio na istom nivou kao u RS - na 53 posto, pa bi s tim udjelom bili na drugom mjestu u Evropi, odmah iza Albanije koja je lider sa 55,5 posto udjela minimalne u prosječnoj plati, dodao je.
"Posljedice po ekonomiju – rast privatnog sektora, izvoznog sektora, javnih prihoda, zaposlenosti i kupovne moći radnika, pa i održivost javnih preduzeća bi bile ili pozitivne ili podnošljivo negativne", kaže on
Zanimao nas je komentar o prijedlozima da minimalna plata bude 70 posto od prosječne ili ravno hiljadu KM.
"Sve strane u ovoj javnoj diskusiji bi trebale imati ozbiljan pristup. Nažalost, ovakvi prijedlozi nekih političara i sindikalnih predstavnika nemaju nikakvo uporište u činjenicama i realnosti. Prije svega, ne postoji ni jedna država u čitavoj Evropi gdje je udio minimalne plate na 70 posto prosječne isplaćene plate, kao što sam već rekao, Albanija je prema posljednjim dostupnim podacima lider sa 55,5 posto i to u suštini treba da nam služi kao dobar indikator gornje granice. Podcrtavam da je Albanija jedna od najslabijih ekonomija u Evropi i da nije pohvalno pratiti primjer najlošijih đaka, već primjere najboljih, odnosno najbrže rastućih ekonomija, gdje udio minimalne u prosječnoj plati ne prelazi 48 posto", kazao je.
Napominje kako prijedlog da se minimalna plata normira na nivo iznad trenutne prosječne nije samo neodrživ, već je vrlo opasan populizam.
"Ako bi kao društvo prihvatili da efikasnost ekonomije nema nikakvu važnost u normiranju minimalne plate i da je možemo normirati na 1.000 KM, zašto onda stati na hiljadi? Ako se bogatstvo nacije može uvećati jednom vladinom odlukom, zašto ne reći da minimalna plata svakom radniku na godišnjem nivou treba biti jedan milion? Tako bi, slijedeći tu 'logiku', dobili najprosperitetnije društvo u kom je svaki radnik milioner. Ali istina je da ekonomija ne funkcioniše po idejama nekog činovnika ili na potpis pera nekog premijera, već na realnim mehanizmima ponude i potražnje", kaže on.
Udovoljavanje ovakvim neodrživim i populističkim prijedlozima je zasigurno opasno i može rezultirati samo ekonomskom katastrofom, dodaje.
"Iskustva iz drugih zemalja, uključujući primjer Slovenije, jasno pokazuju da naglo i prekomjerno povećanje minimalne plate može ugroziti upravo one ljude kojima je namijenjena, dovesti do otpuštanja najranjivijih skupina, usporiti ionako spor ekonomski rast, te dodatno povećati već preveliko sivo tržište rada u Bosni i Hercegovini. Treba imati na umu da će prekomjerno povećanje minimalne plate rezultirati negativnim posljedicama za privatni sektor i radnike u privatnom sektoru, a brojnim koristima za zaposlene u javnom sektoru – bar dok privatni sektor ne kolabira", zaključio je u razgovoru za Klix.ba Adis Muhović iz Centra za politike i upravljanje.
