Nacionalni spomenik
409

Na prodaju ruševne zgrade na Marijin-Dvoru u Sarajevu: Zainteresovani domaći i investitori iz UAE

El. B. i E. S. H.
(Foto: Klix.ba)
Iako je zgrada u kojoj je nekada bila smještena Električna centrala, 2015. godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH, restauracija i zaštita nisu realizovane, a Klix.ba saznaje da će ta zgrada biti prodata investitorima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok su za zgradu prekoputa, u ulici Kotromanića br. 48, zainteresirani domaći investitori.

Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, Nazif Branković koji zastupa firmu Iris Computers d.o.o je 16. novembra 2016. godine za 5,5 miliona KM prodao funkcionalnu zgradu u ulici Kotromanića br. 48 firmi Ideja d.o.o.

Riječ je o zgradi čiji je vlasnik bila firma Iris computers d.d. Sarajevo, a koja je prostor izdavala Agenciji Poslovnost koja se bavi finansijskim, knjigovodstvenim i pravnim poslovima te caffe baru Haag, u čijem su dvorištu posljednjih godina organizovani popularni block partyji Mucha Lucha. Prema nezvaničnim informacijama, na tom mjestu planirana je gradnja stambeno-poslovnog objekta.

Investitori iz UAE su zainteresirani za kupovinu devastirane zgrade nekadašnje Električne centrale. Riječ je o građevinskoj cjelini na potezu Kotromanićeve ulice i ulice Hiseta, u čijem se sastavu nalazi zgrada industrijskog postrojenja, upravna zgrada i spomenik Vladimiru Periću Valteru. Svakako bi problem mogao nastati kod dobijanja građevinske i urbanističke dozvole jer je riječ o nacionalnom spomeniku koji ne može biti podvrgnut nikakvim promjenama.

Informacija o cijeni po kojoj bi potencijalni investitori mogli postati vlasnici devastirane zgrade nekadašnje Električne centrale nisu poznate. Namjena, kao ni tačna cijena realizacije također nisu poznati.

Mjere zaštite

Zgrada Električne centrale, koja se nalazi u centralnom dijelu grada na potezu ulica Kotromanića i Hiseta, teško je oštećena 1992. godine. Krov objekta i enterijer u potpunosti su oštećeni, a u unutrašnjosti koja je utočište beskućnicima i narkomanima nalaze se velike količine građevinskog otpada, smeća i samoniklog rastinja. Radnje na sanaciji objekta ili raščišćavanju otpada nikada nisu poduzete.

Iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH potvrdili su da su na ovom objektu dozvoljeni isključivo konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi tekućeg održavanja i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika i stručno nadziranje nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.

Zanimljivo je da se firma Iris Computers, nakon što je 2013. podnesena peticija za proglašenje Termoelektrane Sarajevo - Marijin Dvor u Sarajevu nacionalnim spomenikom BiH, protivila inicijativi i nudila mogućnost rješenja kupoprodajom predmetnog objekta od države BiH ili drugih zainteresovanih.

U dopisu firme Iris computers od 17. jula 2014. godine navedeno je da je neophodno uključivanje vlasnika zgrade Termoelektrane u postupak donošenja odluke te da je vlasnik dobra tvrdio da ne posjeduje dokumentaciju vezanu za objekt.

Električna centrala - historijska prekretnica

Podsjećamo, Električna centrala na Marijin-Dvoru u Sarajevu izgrađena je 1894. godine i predstavlja jedno od najznačajnijih industrijskih ostvarenja austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini. Iz ove centrale snabdijevan je prvi električni tramvaj u Evropi, a Sarajevo je iste godine dobilo javnu električnu rasvjetu. Njena arhitektonska vrijednost bila je podjednako značajna.

O njenom značaju za grad govori i podatak da je Valter Perić u noći sa 5. na 6. april 1945. godine dao svoj život braneći je od njemačkih vojnih snaga (zbog toga je danas u narodu poznata i kao Valterova centrala).

Od agresorskih snaga u maju 1992. godine nije odbranjena, a bez obzira na njenu kulturno-historijsku važnost nikada obnovljena.