Nastavlja se arhitektonski razvoj Tuzle, u planu gradnja još šest stambeno-poslovnih objekata
Gradsko vijeće u Tuzli pristupit će drugoj izmjeni regulacionog plana prostorne cjeline Solana Sjever, a kako bi se omogućila izgradnja novih šest stambeno-poslovnih objekata koji će ponuditi više od 400 stanova, potvrđeno je za Klix.ba.
Naime, Zavod za urbanizam Tuzle u aprilu 2015. godine je izradio Regulacioni plan prostorne cjeline Solana Sjever, koji je usvojilo Gradsko vijeće.
S obzirom da u proteklom periodu nije realizovana izgradnja nijednog planiranog objekta te da su kompanije Tehnograd i Bingo kao vlasnici dijela zemljišta u okviru obuhvata, podnijeli inicijativu za izmjenu dijela Regulacionog plana, tome se i pristupilo.
Izmjene će razmatrati i usvajati vijećnici Gradskog vijeća Tuzle na predstojećoj sjednici, a kako je navedeno u prijedlogu, obuhvat druge izmjene dijela Regulacionog plana se nalazi na zapadnom dijelu prostorne cjeline i zauzima površinu od okvirno 2,22 hektara.
Stanovi za više od hiljadu osoba
Drugom izmjenom regulacionog plana, pored uvođenja novih lamela u okviru postojećih objekata, promjene planiranih horizontalnih gabarita, definišu se i nove spratnosti stambeno-poslovnih objekata.
"S obzirom da se ovom izmjenom, odnosno izmjenom horizontalnih i vertikalnih gabarita navedenih objekata, povećava i broj stambenih jedinica, neophodno je detaljnijom tehničkom dokumentacijom – Idejnim projektom definisati podrumske i suterenske etaže kako bi se dokazao dovoljan kapacitet parkirnih i garažnih mjesta za saobraćaj u mirovanju", naveli su iz Zavoda za urbanizam Tuzle.
U okviru druge izmjene planirana je izgradnja šest novih stambeno-poslovnih objekata u kojim je moguće realizovati, u optimalnoj varijanti, 416 stanova ujednačene bruto površine od okvirno 100 kvadratnih metara. Stanovi bi rapsolagali sa 65 kvadratnih metara korisnog prostora.
"U zavisnosti od konkretnih zahtjeva potencijalnih investitora, koji u ovom trenutku nisu poznati, moguće je realizovati, alternativno, manji broj većih stanova (višesobni, duplex i slično) ili veći broj stanova manje kvadrature. S obzirom da prema najnovijim važećim statističkim pokazateljima za Grad Tuzlu, prosječan broj članova domaćinstva iznosi 3,20, planirani broj novih stanara u okviru tretiranog obuhvata iznosi okvirno 1.277", pojašnjavaju iz Zavoda za urbanizam Tuzle.
U obuhvatu druge izmjene dijela Regulacionog plana prostorne cjeline Solana Sjever planirana je promjena horizontalnih i vertikalnih gabarita svih šest kolektivnih stambeno-poslovnih objekata.
"Imajući u vidu da ovom izmjenom regulacionog plana nisu predviđene bitne intervencije u dispoziciji i namjeni objekata, zadržan je koncept saobraćaja iz osnovnog plana. Predložena idejna rješenja ostale infrastrukture za zadržavaju i primjenjiva su. Isto se odnosi i na Moluški potok koji je prema idejnom rješenju iz ovog plana predviđen za regulisanje u zatvorenom podezemnom profilu odgovarajućih tehničkih elemenata", dodaju iz Zavoda za urbanizam Tuzle u dokumentaciji koja je upućena gradskim vijećnicima na razmatranje i usvajanje.
Drugom izmjenom Regulacionog plana, osim promjene horizontalnih gabarita i spratnosti objekata te manje izmjene saobraćaja u okviru obuhvata, nisu planirane nikakve druge intervencije u pogledu nivelacionih podataka, hortikulturnog uređenja, društvene i komunalne infrastrukture i slično.
Novogradnja kao faktor razvoja grada
Inače, Tuzlanski kanton je prepoznatljiv po industriji, a područje kantona raspolaže raznovrsnim resursima. No, posljednjih godina značajna je i novogradnja. Novi koncept urbanog življenja posebno je zastupljen u Tuzli, a novogradnja je jedan do glavnih faktora razvoja grada.
Posljednjih nekoliko godina u zemljama regije u uzlaznom trendu je izgradnja novih stambenih objekata, kao i porast ponude stambenog prostora, a jedan od pozitivnih primjera, gdje je izgradnja novih objekata višestruko značajna za grad, dalji razvoj insfrastrukture, je upravo Tuzla.
Kvalitetom novoizgrađenih stanova Tuzlaci su djelimično zadovoljni, u zavisnosti od izvođača radova, ali i lokacije na kojoj je stambena zgrada. Kao i ranijih godina i dalje su najtraženije garsonijere i jednosobni stanovi, a zatim dvosobni stanovi do 50 metara kvadratnih.
Lokalno stanovništvo uglavnom kupuje stanove putem stambenih kredita, ali ima i onih koji svoje stambeno zbrinjavanje završavaju novcem stečenim radom u inozemstvu. Osim lokalnog stanovništva, stanove kupuju i osobe iz drugih bh. gradova, posebno onih iz Podrinja, kao i bh. dijaspora.
