Nermin Džindić: Za FBiH će biti izazov osigurati struju kada se obustavi proizvodnja u termoelektranama
Koja je uloga Energoinvesta u distribuciji gasa, koja BH Gasa, a koja SarajevoGasa?
Uredbom o organizaciji i regulaciji sektora gasne privrede jasno su definisane i podijeljene nadležnosti u gasnom sektoru, pa je Energoinvest d.d. Sarajevo zadužen kao snabdijevač gasom, BH GAS je operator transportnog sistema koji obavlja djelatnost transporta gasa (od ulaska u Bosnu i Hercegovinu - Zvornik, do kupaca na distributivnoj mreži kao i velikih direktnih kupaca) i odgovoran je za rad, razvoj transportnog gasnog sistema, a Sarajevo gas je operator distributivnog sistema za određeno područje.
Šta su potrošači dobili od toga što FBiH dobija plin preko Turskog toka?
Čitav gasni sistem u Bosni i Hercegovini baziran je na jednom gasnom pravcu snabdijevanja i to od Gasproma iz Ruske Federacije, s kojim Bosna i Hercegovina (Energoinvest d.d. Sarajevo) ima dugogodišnji ugovoreni odnos. U trenutku kad je jedini snabdijevač - Gasprom odlučio korigovati pravac (zaobići Ukrajinu koja je bila na prethodnoj trasi), odnosno trasu transportnog sistema, i time uvjetovati svoje ugovarače istim, Bosna i Hercegovina nije imala izbora osim ponuđenog, niti je mogla utjecati na razvoj transportne mreže koja se odvijala u aranžmanu Ruske Federacije i drugih zainteresovanih strana.
Kako komentarišete to da su moguće američke sankcije zbog prelaska na Turski tok?
Kako bi se premostile sve prijetnje po Bosnu i Hercegovinu zbog samo jednog pravca snabdijevanja Bosne i Hercegovine gasom iz Ruske Federacije te osigurala sigurnost snabdijevanja gasom Bosne i Hercegovine/FBiH Federacija je pokrenula aktivnosti na implementaciji projekta Južna gasna interkonekcija Bosna i Hercegovina - Hrvatska, čime će se osigurati alternativni pravac, a sa tim i osigurati konkurentnost što će evidentno doprinijeti benefitima za krajnje potrošače gasa. U kontekstu navedenog, Vlada FBiH je uputila u parlamentarnu proceduru Zakon o Južnoj interkonekciji.
Sudeći po informacijama iz medija, sankcije koje su namjeravane u datom kontekstu su predmet pregovora velikih svjetskih aktera (Njemačka, Rusija, Amerika) gdje Bosna i Hercegovina nije akter odlučivanja.
Zašto je plin u Bosni i Hercegovini skup?
Na visinu cijene gasa utječu mnogi ulazni faktori (cijena gasa od ruskog dobavljača kao i cijena transporta kroz zemlje na trasi snabdijevanja) na koje Bosna i Hercegovina/FBiH, kao zadnja korisnica na pravcu snabdijevanja, ne može mnogo utjecati. Nadalje visina cijene gasa je podložna fluktuacijama cijene nafte na svjetskom tržištu, kao i visini dolara. Međutim izgradnjom alternativnog pravca snabdijevanja, FBiH će uvesti i konkurentnost aktera u gasnom sektoru, kako snabdjevača, tako i transportera na pravcima.
Da li je Blok 7 TE Tuzla definitivno propao projekat i, ako jeste, ko je odgovoran za to?
Blok 7 TE Tuzla predstavlja strateški projekt FBiH koji je trebao biti zamjenski Blok za blokove koji po svojoj neefikasnosti, vijeku trajanja i visokim emisijama trebaju biti stavljeni van upotrebe. Mnoge barijere s kojima se Elektroprivreda Bosne i Hercegovine susreće na implementaciji ovog projekta, a u kontekstu sve jačih opredjeljenja svijeta, Evrope pa tako i Bosne i Hercegovine, ka dekarbonizaciji elektroenergetskog sektora, su teško premostive, ali se uspijevalo do sada odolijevati istim. Zadnji delegirani problem koji je prouzročio zastoj u realizaciji projekta, postavljen je pred organe upravljanja i nadzora, a referiše se na ispunjenje ugovorenih obaveza izvođača tj. Kineskog konzorcija (China Gezhuba Group CoLtd), odnosno za probleme u isporuci prvobitno ugovorene opreme za Blok 7. Vlada je zadužila Elektroprivredu da zaštiti kako svoje, tako i interese FBiH. S tim u vezi, Elektroprivreda je angažovala pravni tim sa iskustvom u međunarodnim ugovaranjima.
Klimatske promjene određuju budući način života. Razvijene države su odlučile da ga promjene. Šta ministarstvo radi na energetskoj tranziciji FBiH i zašto se uopće razmatrao Blok 7 ako se znalo da je riječ o sve više tehnološki, ekološki, politički spornom projektu?
Svi svjetski trendovi vezani za klimatske promjene poprimaju jači intenzitet u zadnjih nekoliko godina poučeni svim nepogodama i katastrofama koje sa sobom nose klimatske promjene. Strateška opredjeljenja Bosne i Hercegovine iskazana su kroz Okvirnu energetsku strategiju energetskog sektora do 2030. godine (usvojena na Vijeću ministara ne daleke 2018. godine), gdje je projekt izgradnje Bloka 7 TE Tuzla trebao biti zamjenski Blok, znatno efikasniji od postojećih termoblokova i sa emisijama koje su u okviru dozvoljenih (što se potkrijepilo Okolinskom dozvolom koja je bila predmet otvorenog pisma od Sekretarijata Energetske zajednice gdje je Bosna i Hercegovina uspješno dokazala opravdanost).
Bosna i Hercegovina/FBiH je opredjeljena za niskokarbonski ekonomski razvoj, fer energetsku tranziciju, odnosno dekarbonizaciju elektroenergetskog sektora, što je potvrđeno potpisivanjem Sofijske deklaracije, ali i aktivnostima na izradi Jedinstvenog energetskog i klimatskog plana Bosne i Hercegovine (NECP) gdje se planski forsira proizvodnja struje iz obnovljivih izvora energije, kao i implementacija mjera energijske efikasnosti.
Kako se FBiH sprema za najavljenu energetsku tranziciju EU i da li imate u vidu kako će se ona odraziti na FBiH? To vas pitam jer je EU već najavio oporezivanje proizvoda iz trećih zemalja, a čija proizvodnja uzrokuje emisiju ugljendioksida.
Bosna i Hercegovina/FBiH, putem međunarodno preuzetih obaveza (Ugovor o uspostavi Energetske zajednice, Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju, Sofijska deklaracija i niz konvencija) potpuno je opredjeljena praćenju trendova dekarbonizacije i fer tranzicije elektroenergetskog sektora, i putem prilagođavanja domaćeg zakonodavstva EU acquisu, kao i izradi planskih dokumenata (NECP do 2030) pokušava postaviti realno ostvarive ciljeve, koji bi se uz pomoć međunarodne zajednice, a tu prevashodno mislimo na međunarodne finansijske institucije i fondove, mogli dostići.
Kontekst koji je već izvjesno vrijeme u EU zastupljen, a to je oporezivanje energetski intenzivnih proizvoda, bez adekvatnog i blagovremenog prilagođavanja značajno bi Bosnu i Hercegovinu/FBiH dovelo u nezavidan položaj zbog postojećeg portfolija elektroprivrednih preduzeća sa relativno velikim udjelom proizvodnje električne energije energije iz fosilnih goriva, što je visoki prioritet pri energetskoj tranziciji i predmet daljnjih aktivnosti ovog ministarstva.
Poseban izazov za FBiH će biti osiguranje sigurnosti snabdijevanja krajnjih kupaca strujom, s obzirom na to da se do 2050. planira obustaviti proizvodnja električneenergije iz TE te je navedenu proizvodnju potrebno nadomjestiti drugim čistim vidovima proizvodnje struje, a gdje prvenstveno mislimo na potencijale koje FBiH ima, a to su: energija vjetra, sunca i biomasa.
Da li federalna vlast planira poticati građane da više koriste obnovljive izvore energije - npr. solarne panele u domaćinstvima, električna prijevozna sredstva? U toku je izrada novog Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije u FBiH koji će u obzir uzeti krajnje kupce električne energije, koji će biti i proizvođači za vlastite potrebe sa mogućnošću predavanja viškova proizvedene el. energije u mrežu. Navedeno će doprinjeti demokratizaciji procesa OIE, te povećanoj distribuiranoj proizvodnji iz koje u konačnici najveće benefite ostvaruju krajnji kupci električne energije.
Također, novim Zakonom o obnovljivim izvorima energije se namjerava osigurati uvođenje elektrifikacija u transportu (električna vozila) pa samim tim stvorit će se i uporište za afirmisanje tj. podsticanje i ovog vida benefita po krajnje korisnike/građane.
9. Da li ste rudarima otvoreno rekli da će njihovo zanimanje vjerovatno biti prošlost u bližoj ili daljoj budućnosti s obzirom na energetsku tranziciju?
Prestrukturiranje energetskog sektora, pa samim tim i rudarskog kao dijela energetskog sektora, je izvjesnost i obaveza ukoliko ćemo pratiti sve evropske i svjetske trendove, a hoćemo. Međutim, treba imati na umu da sve tranzicije, pa i ova zahtijevaju vremena i finansijskih sredstava da bi bile fer i održive, odnosno da ne bi ugrozile sigurnost u snabdijevanju energijom i energentima svih krajnjih kupaca.
Vlada FBiH je opredjeljenja da stvore sve valjane pretpostavke da se jedna takva tranzicija, bez većih turbulencija, i desi. Na tom putu tranzicije očekujemo veliku pomoć međunarodne zajednice da ne bi ugrozili i onako teške pretpostavke razvoja naše zemlje i kretanja ka svim evroatlanskim integracijama.
Podržavate li gradnju malih hidroelektrana?
Sve aktivnosti ovog Ministarstva usmjerene su na transparentno, okolinski osjetljvo korištenje raspoloživih resursa, pa tako i hidropotencijala.
Ono što je evidentno i za šta se ovo ministarstvo zalaže je da svi potencijali moraju biti iskorišteni na ekološki prihvatljiv način i sa ekvivalentnim učincima. Po traženju Parlamenta FBiH, a u skladu sa Deklaracijom o zaštiti rijeka u FBiH, pokrenuli smo aktivnosti na izmjeni i dopuni Zakona o električnoj energiji kojim bi se predmetna problematika riješila i iskazala opredjeljenost za ekološko korištenje hidropotencijala.
Postoji li plan ili nešto slično za industrijski razvoj Federacije? Ako postoji, šta on podrazumijeva - koje su to grane na koje se privreda treba oslanjati, kako toostvariti i u kojem vremenu?
Pored donesenih Strategija i akcionih planova u nadležnosti industrije, vama za informaciju, Vlada FBiH je proslijedila u Parlamentarnu proceduru i Strategiju razvoja FBiH 2021 - 2027. koja predstavlja jasno opredjeljenje i pravac razvoja Federacije. Pored navedenog, provode se neophodne pripremne, aktivnosti na izradi Energetske strategije za period 2022 - 2035. sa projekcijom na 2050. godinu.
