Ograničavanje marži ili kako je pandemija vratila našu ekonomsku politiku na postavke iz SFRJ
"To je stvaralo zdravu konkurenciju i onemogućavalo špekulacije na teret kupca. Mogućnost slobodnog formiranja cijena je problematična za zemlje poput BiH jer se zbog neregulisanja podrške domaćim proizvođačima i definisanjem kriterija kvalitete, otvorio put za robe niske kvalitete koje se prodaju s ekstremno visokim profitom", kaže Aćimović za Klix.ba.
Uvođenje zakonske regulative od ogromne je važnosti za građane, dodaje on, posebno uz posebne mjere podrške za pokretanje sopstvene proizvodnje. Moglo bi se pomoći i u smanjivanju cijena, povećanju zaposlenosti kao i smanjenju ovisnosti o uvozu.
Mjera ograničavanja marže je bila zakonski regulisan u Jugoslaviji i držala je stabilnim sistem formiranja cijena za krajnje korisnike, naglašava analitičar, ali to ipak ne znači da će federalni set mjera dati rezultat.
"Mjera koju vlast želi da uvede je vrlo neodređena i nije jasno na osnovu čega će moći tačno definisati i kontrolisati visinu marže, a posebno ako je to ad hoc mjera koja neće biti regulisana zakonom. Sve što se ne definiše precizno, zakonima, otvara prostor za špekulacije i stvara mogućnost za protežiranje određenih grupa dobavljača", upozorava Aćimović.
Sličnu mjeru Vlada FBiH imala je na početku pandemije, a rezultat je bio izražen kroz stabiliziranje cijena koje su u prvim sedmicama korona-krize divljale.
Jučer su predstavnici trgovaca, veletrgovaca i proizvođača u Federaciji BiH neće sprovoditi odluku federalne Vlade o ograničenju marži jer je smatraju neustavnom, nezakonitom i nesprovodivom sa nesagledivim štetnim posljedicama.
