Otvoren sajam List u Lukavcu, građani uživali u topi, tatliji, mantijama...
Pored promocije turističkih potencijala Bosne i Hercegovine i zemalja regiona u okviru trodnevnog sajma List bit će predstavljeno i stanje u oblasti ekologije, kao i načini za njegovo unapređenje.
"Ponosni smo što smo ove godine uspjeli dovesti 162 izlagača iz 11 zemalja, a smatramo da je ovaj sajam izuzetno važan za Lukavac, Tuzlanski kanton i BiH. Da nije tako, ne bismo uspjeli ovu manifestaiju držati na ovako visokom nivou. Drago mi je i izuzetno smo ponosni kada ljudi govore o kvalitetu ovog sajma", rekao je direktor lukavačkog sajma List Izet Nuhanović.
Učesnici navode da je izuzetno korisno da se ovakav sajam održava u Lukavcu koji predstavlja jednu od najzagađenijih sredina u BiH. Na taj način se, kako navode, doprinosi razvijanju svijesti građana i vlasnika velikih industrijskih postrojenja.
"Organizacijom sajma činimo napor kako bi se promijenilo stanje svih građana te na takav način Lukavac, Tuzlanski kanton i BiH u cijelosti postali zdravije okruženje za život", naveo je Nuhanović.
List se realizira na zoni kulturnog i sportsko-rekreacionog središta Lukavca površine od 4.500 kvadratnih metara otvorenog i zatvorenog prostora.
Ove godine ga obogaćuje i raznolik prateći program kao što su takmičenja turističko-ugostiteljskih škola, okrugli stolovi i prezentacije, a svi gosti će imati priliku uživati i u igranju golfa.
Sastavni dio Lista je i Festival hrane i pića, a vrijedne bosanskohercegovačke žene pripremile su različite vrste slatkih i slanih jela. Među njima su ćora, zeljanica, kljukuša, mantije, đulbastija, keške, hadžijski ćevap, pelte, topa, tatlija, gurabije...
Tradicionalna bosanska kuhinja izuzetno je specifična, a način pripreme jela zavisi od toga u kojem dijelu naše zemlje domaćice žive. Svim krajevima je zajedničko to da se bosanska sofra sastoji od pita, bamje, dolmi, razljevaka, tirita, čorbi, topa...
Bosanci i Hercegovci poznati su i kao ljubitelji slastica, a na današnjem sajmu posjetitelji su mogli probati pelte, hurmašice, baklave, pite od pekmeza i slično.
Predsjednica Udruženja žena Bošnjakinja iz Brčkog Munevera Kaloper u razgovoru za Klix.ba kaže da priprema bosanske sofre traži ljubav i strpljenje.
"Jelo se mora pripremati s ljubavlju, tako da ono na kraju bude kvalitetno jer smo uložile svoj trud u sve to. Da bismo naprimjer napravili jednu starinsku pitu, moramo zakuhati jufku, razvući je i rasukati, dolmiti i ispeći. One nisu ni približne onim pitama kakve danas pripremaju domaćice od gotovih jufki", kaže nam Kaloper.
Ističe da je brčanski kraj specifičan po jelu nazvanom keške, od prebrane pšenice, i ono se za vrijeme svadbi priprema u velikim količinama.
"Također, tu su zastupljene još i čorbe, bureci, sirnice, pite od bijelog mesa, kupusa i zeljanice, zatim izljevaci, dolme od paprika, patldžana, japraka, razne vrste polaganog mesa koje se prelije kajmakom i jajima...", dodaje Kaloper.
U brzom tempu života mlađe generacije preferiraju pripremu jednostavnijih jela, dok su one nešto starije domaćice i dalje priklonjenije tradicionalnom spravljanju obroka.
Uglavnom su recepte naslijedile od svojih nana ili majki, a većina današnjih izlagačica se trudi načine pripreme bosanske sofre prenijeti i na generacije koje dolaze.
