Ovo je mapa koja pokazuje koliko se svijet promijenio u posljednjih 20 godina

Dvije decenije poslije, većini država je Kina veći trgovinski partner. U izuzetak spadaju i pojedine evropske zemlje poput Velike Britanije, Francuske, Italije, Austrije i Finske. Ovim i još nekim državama su SAD još uvijek veći trgovinski partner.

Podaci Svjetske banke (WB) kazuju da je američki BDP prošle godine iznosio 23 biliona dolara, dok je kineski BDP iznosio 17 biliona dolara. Visok kineski BDP nije iznenađenje s obzirom na to da većina svjetskih kompanija tvornice ima upravo u Kini koja je veći trgovinski partneri i Bosni i Hercegovini nego SAD. Najmnogoljudnija zemlja svijeta naziva se i najvećom tvornicom na svijetu.
Impozantan kineski ekonomski razvoj je počeo 90-ih godina zahvaljujući ekonomskoj liberalizaciji i globalizaciji. Kina je jedna od država koje imaju najveću korist od globalizacije. U intervjuu za Klix.ba na to je ukazao profesor na Internacionalnom univerzitetu Sarajevo (IUS) Benjamin Duraković.
"Kina nikada ne bi bila to što jeste, u ekonomskom i tehnološkom smislu, bez globalizacije. Globalizacija je otvorila Kini svjetska tržišta - da izvozi robu i usluge, a sa tih tržišta crpila je i sad crpi transfer tehnologija i znanja. Puno je ovakvih primjera. Da su ove države ostale ekonomski zatvorene, taj rapidni globalni razvoj nauke i tehnologije ne bi se desio", ukazao je Duraković.
Kina nastoji produbiti ekonomski utjecaj i onim što se naziva novi put svile. Riječ o novoj trgovinskoj mreži između Azije, Afrike i Evrope, a njeno ostvarivanje podrazumijeva kinesko finansiranje velikih infrastrukturnih projekata širom svijeta.