Ovo su predložene mjere EU za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata
Predstavila je plan Unije za redukciju potrošnje struje, ograničenje cijena struje proizvedene iz obnovljivih izvora energije, mehanizam solidarnosti koji će se finansirati od visokih profita kompanija iz industrije fosilnih goriva te za program pomoći vlasti javnim preduzećima.
Von der Leyen je napomenula da su cijene struje, kako je navela, astronomski visoke te da je tržište znatno nestabilno. Ukazala je da postoji mogućnost da se odredi krajnja cijena za uvoz ruskog plina, zbog čega bi Rusija mogla obustaviti isporuku ovog energenta.
"Moramo sniziti prihode kojima ruski predsjednik Vladimir Putin finansira užasan rat protiv Ukrajine", poručila je.
Prema njenim riječima, sada se iz Rusije u EU uvozi devet posto plina, dok se prije rata uvozilo 40 posto od ukupne uvezene količine plina. Ukazala je da je sada Norveška postala glavna izvoznica ovog energenta u Uniju.
Naglasila je da se razmatra mogućnost ograničavanja cijena za sav plin koji se uvozi, osim za tečni plin (LNG), koji se smatra ključnom alternativom za ruski plin. No, nije izgledno da će se ova mjera iskoristiti u doglednoj budućnosti.
"LNG je oskudan i može se preusmjeriti u različite regije. Želimo ostati konkurentni za dobavljače LNG-a, ali i da se pobrinemo da cijene ne budu visoke, već da budu pristojne", izjavila je von der Leyen.
Kako je objavio Euronews, navedene mjere odražavaju nastojanje da se balansira između intervencije na slobodnom tržištu i garantovanja da će snabdijevanje energentima biti sigurno.
Neke od mjera
Prijedlog za uštedu struje jeste da se ograniči njena upotreba u vrijeme kada je plin najznačajniji za njenu proizvodnju, a cijene potrošnje su više. Kako je kazala predsjednica Evropske komisije, to zahtijeva pametno smanjenje potražnje za strujom. U EU je ranije uspostavljen plan smanjenja potrošnje plina za 15 posto, i to do sljedećeg proljeća.
Još jedan prijedlog jeste i da se ograniči višak prihoda onih koji struju proizvode iz obnovljivih izvora energije, nuklearne energije i uglja, a imaju niže troškove proizvodnje. Von der Leyen je kao razlog za to istakla to što inframarginalni generatori, kako se ovi proizvođači struje još nazivaju, "nisu ni sanjali o ovolikim prihodima, koje i ne mogu tako brzo reinvestirati".
Poručila je da je došlo vrijeme da i građani, potrošači imaju koristi od niskih troškova za struju proizvedenu iz niskougljičnih izvora energije. Ova mjera mogla bi se primijeniti i na kompanije iz industrije fosilnih goriva.
Ministri država EU će 9. septembra razmatrati mjere za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata. Očekuje se da će najviše nesuglasica biti oko toga da li ograničiti cijenu na uvoz ruskog plina. Mađarska je prošle sedmice najavila da će s ruskom energetskom kompanijom Gazprom potpisati ugovor za isporuku dodatnih 5,8 miliona kubnih metara plina dnevno.
Međutim, ako se saglasnost postigne, mjere bi se mogle primjenjivati po hitnoj proceduri. Među ranije odbačenim prijedlozima jeste i taj da se subvencionira cijena plina, jer se smatralo da će se time podstaknuti potrošnja ovog energenta te da će se time dodatno povećati energetska ovisnost o Rusiji, prenosi Euronews.
Kako će izgledati noćni život u BiH nakon zabrane pušenja? Evo šta kažu vlasnici klubova
