"Rudarstvo mora biti održivo i mora imati što manji mogući uticaj na zajednice koje se nalaze u okolini rudnika. Ja sam imao viziju kako bi rudnik trebao da izgleda, jer želim da stvorim jedan pozitivan primjer ne samo za Bosnu i Hercegovinu već i za globalno rudarstvo, cijelu ovu industriju. Želim da stvorim primjer kako nešto treba da se radi na pravi način i sad u malenom gradiću Varešu upravo tako poslujemo", kaže Cronin.
Tokom gostovanja je istaknuto kako je Adriatic Metals najveća strana investicija u BiH teška 450 miliona maraka, a do 2050. godine, ova firma će iz BiH odnosno Vareša izvesti tačno 10 milijardi KM cinka i olova od čega u BiH ostaje: 520 miliona KM poreza na prihod; 307 miliona KM na plate i doprinose; oko 60 miliona KM koncesionih troškova Zeničko-dobojskom kantonu.
U osvrtu na rude koje su pronađene na lokalitetu, Cronin je potvrdio da litij nije među njima. "Riječ je o zlatu, srebru, olovu, cinku, baritu i bakru. Najveće vrijednosti imaju cink i srebro. Ne pronalazimo puno zlata, većina zlata ne može da se koncentriše i vraćamo ga natrag u zemlju. Najzanimljivije je srebro, jer srebro postaje industrijski metal koji se koristi za solarne panele, baterije, lijekove i u različite industrijske svrhe".
Cronin je iskoristio priliku i da objasni kako je fizički prosto nemoguće da radovi u rudniku Rupice utiču na vodosnabdjevanje građana Kaknja, kod kojih se bez potrebe kreira osjećaj straha.
"Mi imamo veliki broj dozvola, imali smo 18 inspekcija vode i svaku smo prošli jer kompanija ne zagađuje vodu. Mi u rudniku imamo sistem za prečiščavanje vode, prvi u BiH. Ta voda je istog kvaliteta kao ova koju sada pijem. Takvu vodu ispuštamo u jedan manji potok, oko 3 km niže od rudnika, i koji nema veze sa vodosnabdjevanjem Kaknja. Dakle, jednostavno je fizički nemoguće da mi na bilo koji način zagadimo vodu za Kakanjce. To nije učinjeno i do toga ne može doći i ja vam to mogu garantovati", zaključio je Cronin.
