Pitali smo Džindića kada počinje izgradnja gasovoda Južna interkonekcija i kakva je sudbina Bloka 7
Federalni ministar energije, industrije i rudarstva Nermin Džindić ove srijede u Sarajevu je održao sastanak s predstavnicima Delegacije Evropske unije u BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o izgradnji Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli. Razgovarali su i o Južnoj interkonekciji u FBiH te izradi nacionalnog energetskog i klimatskog plana.
Prema stajalištu Evropske unije, izgradnja Bloka 7 u Tuzli nije ekonomski i ekološki održiv projekt, a evropski partneri izrazili su spremnost finansijski pomoći Federaciji BiH u alternativnim rješenjima koja se tiču sigurnosti opskrbe električnom energijom, zapošljavanjima i rješavanjima problema u rudarskom sektoru, koje nosi eventualno odustajanje od ovisnosti o uglju.
Džindić je naglasio kako je Vlada FBiH potpuno svjesna zabrinutosti Evropske komisije, pocrtavajući potrebu uvažavanja pozicije da je projekt izgradnje Bloka 7 već u fazi implementacije.
Kao što je poznato, izgradnja termoenergetskog objekta u Tuzli zvanično je trebala početi prošle godine, međutim, sve je zaustavljeno zbog kineskog konzorcija GGGC-GEDI koji tvrdi da ne može u potpunosti ispuniti potpisani EPC ugovor zbog povlačenja kompanije General Electric (GE) iz projekta. Od kineskog partnera su ponuđene alternativne opcije, a odluku o (ne)prihvatanju trebao bi dati Federalni parlament.
"Informaciju o nastavku ralizacije ovoga projekta od uprave Elektroprivrede BiH sutra (četvrtak, op.a.) će razmatrati Dom naroda, nakon što je dokument Federalna vlada, bez svog izjašnjavanja, dalje proslijedila Parlamentu Federacije BiH. Parlament je taj koji je prvobitno dao saglasnost na ugovor i on sada treba odlučiti da li se ide dalje u realizaciju ili ne. Nadam se da će informaciju razmotriti i donijeti najbolju odluku za građane FBiH", kaže Džindić za Klix.ba.
Sastanak u Briselu važan za rješavanje svih nedoumica
U kontekstu energetske stabilnosti, Federaciji BiH je potreban zamjenski blok koji je čak i veće moći od predviđenog kapaciteta, ali se s druge strane nadležni stavljaju na velika iskušenja jer je naša zemlja članica Energeteske zajednice. Time je, kako navodi Džindić, BiH preuzela sve pakete direktiva koje znače da naša zemlja mora odustati od projekata koji svoju bazu baziraju na uglju.
"S jedne strane nam je potrebna dodatna količina električne energije, dok sa druge imamo opasnost od novih sankcija zbog kršenja regulativa koje su na snazi. Prije dva mjeseca, tokom razgovora sa Johannom Satlerom i predstavnicima Elektroprivrede BiH zatražili smo određene sastanke u Briselu - u Energetskoj zajednici, odnosno EU, kako bismo razjasnili sve dileme i mimoilaženja koja postoje na ovoj realciji. Nažalost, nismo došli do tog sastanka, ali imamo obećanje da ćemo dobiti termin i razgovaratio o eventualnom nastavku, jer mi imamo ugovor koji je na snazi i on se mora odvijati po fazama i uz predviđenu dinamiku", navodi Džindić.
Južna interkonekcija kao strateški projekat
Među temama sa delegacijom Evropske unije našla se i Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska, a kao što je poznato, koncem prošle godine Predstavnički dom Federalnog parlamenta prihvatio je Prijedlog zakona o tom gasovodu.
Džindić kaže da je ovaj projekt od izuzetnog značaja na putu energetske tranzicije kroz koju se smanjuje upotreba uglja za proizvodnju električne energije, a osim Sarajeva, njime bi bila omogućena opskrba prirodnim gasom i drugih gradova te industrijskih potrošača u Federaciji BiH.
Kako je istaknuto tokom sastanka, od ukupne potrošnje plina u Federaciji BiH, na Sarajevo ide između 90 i 95 posto, a nerazvijena gasna mreža na prostoru cijelog entiteta jedan je od velikih problema.
Zbog toga bi, u narednih pet do deset godina širenje mreže na industrijske centre i ostale gradove, prema Džindićevim riječima, trebalo biti strateško opredjeljenje Federalne vlade i kompanija koje se bave izgradnjom gasovoda.
"Projekat Južne interkonekcije je strateški važan. Prva i druga javna rasprava su završene, prijedlog zakona je usvojen na oba doma Parlamenta FBiH, a kroz drugo čitanje i javnu raspravu imamo ponovnu proceduru i nadam se da ćemo što prije doći do finalizacije zakona. Glavni projekat je u pripremnoj fazi, vrši se odabir izvođača radova i nadam se da će do kraja ove godine sve biti okončano i spremno za početak gradnje", otkriva nam Džindić.
Inače, Vlada FBiH adresirala je na Vijeće ministara BiH inicijativu kroz koje se traži upućivanje zahtjeva za sastanak sa predstavnikom resornog ministarstva iz Republike Hrvatske.
"Cilj sastanka je da Hrvatska može u svom planu i programu predvidjeti gradnju te interkonekcije, kako bismo se mi mogli na Zagvozdu konektovati sa našim projektom i odvojkom za Mostar i druge industrijske centre ili zone u Hercegovini", nastavlja Džindić.
Tokom sastanka posebna pažnja posvećena je i zakonu o obnovljivim izvorima energije i efikasne kogeneracije, koji je trenutno u završnoj fazi.
Džindić optimistično očekuje da će zakon u narednih mjesec dana biti upućen Vladi FBiH, a zatim i u parlamentarnu proceduru. Kako je pojasnio, riječ je o potpuno novom zakonu koji je sačinjen od pravila i direktiva koje su prepisane iz Evorpske unije i Evropske energetske zajednice, zbog čega nije izostala podrška međunarodnih zvaničnika.
Potrebno ubrzati tranziciju u rudarstvu
S druge strane, iz Evropske banke za obnovu i razvoj ukazali su na problem sporosti procesa tranzicije u rudarskom sektoru.
"Međutim, pokušao sam objasniti da taj proces nije nimalo jednostavan te da smo mi zajedno sa Elektroprivredom BiH uradili izmjene pravilnika o radu i radnom učinku, uz novu sistematizaciju i reorganizaciju rada rudnika, ali smo odmah imali žestok otpor od rudara. U tom segmentu moramo promijeniti način komunikacije i izrade tih dokumenata, uz ubrzanje svih procesa na maksimalnu brzinu", naglasio je Džindić.
Izrada nacionalnog energetskog i klimatskog plana također je nešto što mora učiniti Bosna i Hercegovina. Džindić navodi da Federacija BiH poštuje sve ono što Evropska unija od nas očekuje i traži, međutim, dodatna usaglašavanja je potrebno izvršiti u narednom periodu.
"Ovdje imamo određenih stvari gdje Evropska unija svoje kriterije i limite još uvijek nije jasno odredila. Mislim da bi se u nekom narednom periodu moglo očekivati usaglašavanje jedne i druge strane. Htjeli mi to ili ne, mi ćemo se morati uklopiti u Evropski nacionalni plan i prilagoditi se shodno našim uslovoma u kojima radimo i živimo", zaključio je Džindić.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
