Plate u IT sektoru za 70 posto više u odnosu na prosječnu platu u BiH, ali nema stručnog kadra
Potreba za tehnološkim rješenjima i alatima raste, a IKT sektor već ima uspostavljene prakse rada od kuće i brzo se prilagođava situaciji izazvanom pandemijom COVID-19. Međutim, IKT sektoru nedostaje kvalitetne radne snage.
U Sarajevu je danas predstavljena Analiza potrebnih vještina za softversku industriju rađena u saradnji sa Bit Alijansom tokom 2019. godine u okviru projekta "Boljom upravom do bržeg ekonomskog rasta" (EGG), koji finansira Vlada Kraljevine Norveške, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.
Prema podacima prikupljenim u ovoj studiji, od prosječno 926 otvorenih pozicija za IT specijaliste na godišnjem nivou, njih 388 ne može biti popunjeno. U većini slučajeva, kao razlog se navodi nepostojanje kandidata s odgovarajućim znanjima i vještinama.
"Već smo poduzeli prve probne korake kako bi premostili jaz između obrazovnog sektora i tržišta rada. Uz pomoć naših partnera iz norveške ambasade i u saradnji sa partnerima iz javnog i privatnog sektora napravili smo plan koji uključuje reformu obrazovanja zasnovanu na potrebama preduzeća i zajednice u cjelini, kao i omogućavanje nesmetanog rasta i razvoja softverske industrije. Neke od ovih reformi vjerojatno će naići na žestok otpor, ali bez obzira na to, moramo raditi za interes šire zajednice", kazao je Sukhrob Khoshmukhamedov, zamjenik rezidentne koordinatorice UNDP-a u BiH.
Ambasador Kraljevine Norveške u BiH je kazao da nema dovoljno stručnih ljudi iz ove oblasti te da zbog toga nije moguće zadovoljiti ono što IKT sektor potrebuje:
"Javne obrazovne ustanove tek trebaju sustići ekonomske trendove, a ponuda IKT profesionalaca nije dovoljna da zadovolji rastuću potražnju. Informacione tehnologije stoga trebaju biti zastupljene na svim nivoima obrazovanja, te moraju biti dostupne svima. Ohrabrujuće je što vlasti širom zemlje počinju preduzimati korake kako bi omogućile industriji da ispuni svoj potencijal“, dodao je.
Iako većina IT kompanija provodi kontinuirane obuke zaposlenih, 78,1 posto anketiranih zaposlenika i zaposlenica smatra da se stručno IT obrazovanje treba modernizirati, odnosno da treba biti otvoreno za nove metodologije nastave.
Mjere za prevazilaženje trenutnog stanja podrazumijevaju revidiranje upisnih politika i njihovo prilagođavanje potrebama softverske industrije, zatim osnivanje specijalističkih srednjih škola računarstva i informatike, dodatno jačanje mjera prekvalifikacije i dokvalifikacije za IT zanimanja kroz zavode za zapošljavanje, te unapređenje IT obrazovanja na nivou osnovnih škola u Bosni i Hercegovini.
Iz Bit Alijanse, udruženja koje predstavlja softversku industriju, smatraju da IT industrija najkasnije u sljedećoj godini treba da bude proglašena strateškom za razvoj ekonomije u BiH.
"Studija na kojoj su zajedničkim snagama radili UNDP i Bit Alijansa u proteklom periodu od izuzetnog je značaja, ne samo za IT industriju nego i za cijelu ekonomiju BiH s obzirom na to da realno prikazuje presjek trenutnog stanja, ali i izuzetan potencijal koji naša industrija posjeduje u kontekstu budućeg prosperiteta BiH. Kako bismo kreirali stratešku vrijednost za sve učesnike u značajnom lancu koji IT industrija jeste, važno nam je bilo da predstavimo realne pokazatelje o broju zaposlenih, potencijale za nova radna mjesta, i mnoge druge bitne elemente. Opštepoznato je da su sve aktivnosti koje implementiramo prema našem IT Manifestu - koji prema Triple Helix konceptu podrazumijeva poštivanje paralelnog djelovanja u oblasti zakonodavstva, obrazovanja i privrede - fokusirane na to da IT industrija bude pozicionirana kao strateška, što kao najbrže rastuća i najprosperitetnija industrija u BiH definitivno zaslužuje,“ istakla je Tatjana Vučić, izvršna direktorica Bit Alijanse.
Analiza potrebnih vještina za softversku industriju 2019 također ukazuje na činjenicu da je zaposlenost u IKT sektoru u prethodnih sedam godina rasla i do 10 puta brže u odnosu na ostale industrije, te da zaposleni u ovom sektoru imaju za 71,77 posto veću plaću u odnosu na prosječnu neto plaću na nivou BiH.
Istovremeno, rast IKT sektora utiče i na ekonomski napredak u ostalim sferama – prema Analizi, 100 otvorenih novih radnih mjesta u IKT sektoru rezultira otvaranjem dodatnih 157 radnih mjesta u ostatku ekonomije.
Međutim, bez strateškog djelovanja i odgovora obrazovnog sistema na izazove s kojima se sektor suočava, IKT kompanije bit će prinuđene da ulažu dodatna sredstva u obuku osoblja ili da kvalitetan radni kadar traže van Bosne i Hercegovine.
Analizu potrebnih vještina za softversku industriju možete preuzeti na ovom linku.
