Podrška zapošljavanju kao glavni imperativ mikrokreditnog sektora

Ovo je jedan od zaključaka međunarodne konferencije "Novo doba za mikrokreditni sektor u BiH", koju je organiziralo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI uz podršku Finance in Motion u okviru projekta Evropskog fonda za jugoistočnu Evropu (EFSE) i Zelenog fonda za rast (GGF) te KfW, njemačke razvojne banke.

Konferencija je okupila više od 270 domaćih i međunarodnih eminentnih stručnjaka i konsultanata, predstavnika važnih međunarodnih institucija i mreža, regulatora, investitora, akademskih institucija kao i uspješnih kompanija.

"Ako imamo u vidu činjenicu da je oko 140.000 ljudi u Bosni i Hercegovini zaposleno u mikro preduzećima, te da ista čine 63,4 posto ukupnog broja svih aktivnih firmi, zaključak se sam nameće: budućnost bh. privrede su mikro preduzeća i obrti, kojih ima više od 73.000 i koji upošljavaju respektabilan broj ljudi, a mikrokreditni sektor je glavni pokretač njihovog razvoja", istakla je Elma Zukić, predsjednica Udruženja mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

Mikrofinansijski sektor ne vrši samo funkciju kreditora, već klijentima pruža cijelu paletu nefinansijskih usluga podrške malim i srednjim biznisima kao što su: edukacije, pomoć u izradi biznis planova, razvoj brenda, tematski edukativni časopisi, publikacije, web platforme za promociju i prodaju proizvoda i usluga klijenata, te edukacije u oblasti finansijske pismenosti.

Mejra Juzbašić Bajgorić, regionalna direktorica, Finance in Motion - EFSE istaknula je da su mikrofinansijske institucije u dobroj poziciji da daju rezultate na polju zelenog finansiranja i eko inkluzije.

"Kada je GGF fond (fond za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije) krenuo sa svojim operacijama u BiH prije nekih 10-ak godina jedan od naših prvih partnera je bila upravo mikrofinansijska institucija koja je u ovom periodu uspjela da dobrim dijelom institucionalizira zeleno finansiranje i okolišne vrijednosti u sve sfere svog poslovanja. A takav trend primjećujemo sve više i kod drugih institucija, što govori o tome da su mikrokreditne fondacije vrlo ozbiljno prihvatile nove vrijednosti i da već ostvaruju određene rezultate. Međutim, činjenica je da još puno treba raditi na podizanju svijesti svih sudionika u procesu zelenog finansiranja i eko inkluzije jer jer to nažalost još uvijek na nešto nižem nivou", dodala je Juzbašić Bajgorić.

Članice AMFI-a, naglašeno je u više navrata, odavno su usvojile najviše međunarodne standarde u zaštiti klijenata i društveno odgovornog poslovanja.

Ernadina Bajrović, viceguvernerka Centralne banke BiH potvrdila je da mikrokreditni sektor ima veliki značaj za poticaj malog poduzetništva i ublažavanje siromaštva, te da je edukovan klijent ujedno i zaštićen klijent, što navedenim nefinansijskim uslugama MF sektora u BiH daje dodatno na važnosti i društvenoj odgovornosti.

Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS je istakla da je vrijeme da se oplemeni paleta proizvoda mikrokreditnog sektora, te pozvala sektor da se uključi u rad programa Garantnog fonda RS, s obzirom da je garantni fond otvoren za finansijske institucije i iz FBiH a ne samo iz RS, te da će se rad aktivnosti Programa nastaviti i u narednom periodu.

Govoreći o poticaju razvoja malog poduzetništva u BiH u skladu sa najboljim evropskim praksama, u okviru drugog panela, Elvir Ćatović, direktor nedepozitnog sektora Agencije za bankarstvo FBiH kazao je da je dosljedna primjena postojećeg regulatornog okvira rezultirala osiguranjem dugoročne stabilnosti mikrokreditnog sistema.

"Regulatorni okvir subjekata bankarskog sistema u BiH se kontinuirano razvija, a usmjeren je na približavanje konceptima primijenjenim u zemljama EU, gdje se također ističu bankocentrična finansijska tržišta, ali gdje ipak postoji raznolikost u vrstama finansijskih institucija koje posluju sa ciljem opsluživanja malih poduzetnika. Nepostojanje unificirane regulative u segmentu mikro finansijskih institucija na nivou EU, predstavlja izazov za implementaciju najboljih praksi, s obzirom da iste mogu imati određene pretpostavke koje nisu lokalno primjenjive, što ujedno daje i mogućnost izbora i primjene optimalnih modela koji će uvažiti lokalne svrhe i ciljeve", dodao je Ćatović.

Jedan od tematskih panela Konferencije odnosio se na odgovor mikrokreditnih organizacija na digitalnu (r)evoluciju. Istaknuto je da je pandemija pokazala da digitalizacija nije samo potreba nego i neophodnost, ne samo u finansijskom sektoru nego i svim ostalim sferama života. Digitalna transformacija je mnogo više od proste digitalizacije i implementacije informaciono-komunikacionih tehnologija, ona podrazumijeva promjenu načina razmišljanja, kulture rada, ali najviše promjenu očekivanja samih klijenata, posebno mlađih generacija.

Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije nemaju alternativu i ključni su u postizanju ciljeva ka dekarbonizaciji ekonomije i klimatskoj neutralnosti, istaknuto je u okviru panela koji se bavio eko-inkluzijom.