Ironija ovogodišnjeg Dana nezavisnosti: Sprema se najveći odljev radne snage iz BiH

Od 1. marta ove godine, sa stupanjem na snagu novih zakonskih odredbi, značajno se liberalizira odnosno olakšava proces odlaska radne snage sa područja Zapadnog Balkana u Njemačku. Konkretno, njemačkim poduzećima će biti lakše doći do inostrane radne snage, dok će radnicima biti lakše tražiti poslove u Njemačkoj (dolazak na šest mjeseci za radnike sa kvalificiranim stručnim obrazovanjem).

Uzroci za ovo su zabrinjavajući statistički podaci u Njemačkoj posljednje decenije, kao i predviđanja razvojnih trendova. Njemački ured za statistiku tvrdi da će se broj radno sposobnih građana smanjiti do 2035. za četiri do šest miliona. U mnogim branšama vlada nestašica radne snage. Po navodima Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) čak 56 posto ispitanih firmi manjak radne snage trenutno smatra najvećim poslovnim rizikom.

Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, kaže kako je cijeli taj proces sa stanovišta Bosne i Hercegovine i cijelu regiju, sa našeg stanovišta, jako negativan jer je on dodatni katalizator odlaska mladih ljudi, stručnih ljudi, cijelih porodica s ovih prostora.

"MI ćemo to u negativnom smislu doživjeti višestruko. Izgubit ćemo dio radne snage i dio stanovništva u najvitalnijim godinama života. Ostat ćemo bez ljudi koji mogu brzo razvijati Bosnu i Hercegovinu i cijeli region, a uticat će i na smanjenje stepena porasta BDP-a, a svi sinergijski efekti odrazit će se i na punjenje budžeta", smatra Šain.

On kaže kako naša zemlja nema prave načine da zaustavi te procese, ali se ti trendovi mogu usporiti samo "radikalnim mjerama na pobošljašnju naše političke i ekonomske stvarnosti".

"Treba biti svjestan da mladi ljudi i kompletne porodice ne odlaze iz BiH prvenstveno zbog visine plate već zbog općih uslova života, besprespektivnosti koja je nametnuta od silnih negativnih dešavanja od rata na ovam. Odlazak se može usporiti stabiliziranjem političkog i ekonomskog sistema, većom vladavinom prava i kad bi se vidjela veća perspektiva života u BiH. Nažalost ta perspektiva se još uvijek ne vidi", mišljenje je profesora Šaina.