Kinezi odlaze, a radnu dozvolu u BiH sve više traže Sirijci
Agencija za rad i zapošljavanje BiH prošle godine je izdala 2.628 radnih dozvola. Kako nam otkriva glasnogovornik Agencije Boris Pupić, ranijih godina bila je slična situacija. Tako je 2015. godine izdato 2.465 radnih dozvola, 2.197 dozvola 2014. te 2.563 dozvole 2013. godine.
Najviše radnih dozvola izdaje se u Federaciji BiH, i to svake godine od 1.200 do 1.600, dok se u manjem bh. entitetu godišnje izdaje od 600 do 1.000 radnih dozvola strancima.
"Važno je reći da se u periodu od 2012. do 2016. godine broj zaposlenih stranaca kretao između 0,3 i 0,4 posto u odnosu na ukupni broj zaposlenih u BiH prema podacima Agencije za statistiku BiH", istaknuo je Pupić.
Najviše trgovaca
Kako saznajemo, ukupno 1.083 stranca su produžila radne dozvole ove godine, dok je za novo zapošljavanje predviđeno izdavanje 608 dozvola.
"Strani radnici u BiH najviše rade u trgovinama, prerađivačkoj industriji, posluju nekretninama ili su zaposleni u obrazovnom sektoru. Svake godine imamo i stotinjak onih koji su zaposleni u BiH radi umjetnosti, zabave ili rekreacije, a dosta stranaca radi i u građevinarstvu, hotelijerstvu i ostalim uslužnim djelatnostima", kazao nam je Pupić.
Kako saznajemo iz Službe za poslove sa strancima BiH, najveći broj stranaca kojima se izdaju radne dozvole u BiH uglavnom su državljani Srbije, Turske, Hrvatske i Kine. Radne dozvole također se izdaju i državljanima Italije, Kuvajta, Sirije, Rusije, Slovenije, Saudijske Arabije, Austrije, Njemačke, Egipta, Makedonije, Libije, Katara, Holandije, Španije...
"U odnosu na prošle godine, najveći rast izdatih radnih dozvola, oko 67 posto, registrovan je kod državljana Sirije, dok je najveće smanjenje, 28 posto, registrovano kod državljana Kine. Primjetan je i kontinuiran trend povećanja broja stranih radnika iz Italije, Kuvajta i Saudijske Arabije", pojasnio je Pupić.
Prema podacima Agencije za promociju stranih investicija BiH, u našoj zemlji postoje desetine kompanija čiji su vlasnici, suvlasnici ili investitori državljani Sirije. Prošle godine izdate su radne dozvole za 77 Sirijaca, dok su ih dvojica radili bez dozvole u BiH.
Rad bez dozvole
Iz Službe za poslove sa strancima saznajemo kako su prošle godine 804 stranca radila u BiH bez dozvole. Na prvom mjestu su Makedonci od kojih 248 nisu imali radnu dozvolu, a zatim Kinezi, Srbijanci, Amerikanci, Hrvati, Italijani i Slovenci.
U poređenju sa zemljama regiona, u BiH se iz godine u godinu više izdaju nove radne dozvole. Stranim državljanima u Hrvatskoj proteklih godina odobreno je tek između 200 i 300 novih dozvola za rad, dok ih je oko 1.500 produženo. Najviše stranaca u Hrvatskoj rade u sektoru turizma. Prošle godine hrvatski poslodavci prijavili su potrebe zapošljavanja više od 3.000 stranaca dok je samo oko 11.000 građevinara na birou u Hrvatskoj.
Kao i BiH, Srbiju proteklih godina također napuštaju Kinezi, koji su se donedavno masovno doseljavali na Balkan. Pored toga, Srbija se suočava sa sve većim angažovanjem njenih državljana na radnim mjestima u drugim zemljama. Samo prošle godine blizu 6.000 radnika iz Srbije radilo je u Rumuniji, dok su za 752 Srbijanca izdate radne dozvole i u BiH, a najviše u RS-u.
U okviru godišnje kvote radnih dozvola, Vijeće ministara BiH utvrđuje djelatnosti i zanimanja u kojima se dopušta zapošljavanje stranaca i broj radnih dozvola za svaku od djelatnosti. Radne dozvole utvrđene godišnjom kvotom izdaju se prvo za produženje već izdatih radnih dozvola, pa potom za novo zapošljavanje.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
