Najviše radnika iz BiH u 2016. zaposleno u Sloveniji, uskoro sporazum o zapošljavanju u Kataru
Navodi da je prema posljednjim podacima zavoda i službi zapošljavanja u BiH sa 31. augustom 2017. godine na evidencijama prijavljeno 485.088 nezaposlenih osoba, što u odnosu na 31. juli 2017. predstavlja smanjenje za 1.221 osobu ili 0,25 posto.
U odnosu na januar 2017. kada je registrirano 511.571 nezaposlena osoba, taj broj je smanjen za 26.483 osobe ili 5,2 posto. U augustu 2016. na evidencijama je bilo 520.565 nezaposlenih osoba, što je za 35.477 ili 6,8 posto manje nego u augustu 2017. godine.
Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, u augustu 2017. godine 262.781 ili 54,17 posto bile su žene. Spolnu strukturu nezaposlenih osoba, prema administrativnim podacima, u augustu ove godine činili su: 54,17 posto žene i 45,83 posto muškarci.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u julu 2017. broj zaposlenih u pravnim subjektima u BiH iznosio je 748.1811, a od toga je 311.349 žena. U odnosu na juni 2017. broj zaposlenih osoba se povećao za 0,1 posto, dok se u odnosu na januar 2017. ovaj broj povećao za 11.866 ili 1,6 posto.
"Stopa registrirane nezaposlenosti za juli 2017. iznosila je 39,4 posto i u odnosu na juni ostala je nepromijenjena. Ako stopu registrirane nezaposlenosti uporedimo s januarom 2017. kada je iznosila 40,6 posto, uočljivo je njeno smanjenje za 1,2 postotna poena. U odnosu na juli 2016. godine (41,6 posto) stopa nezaposlenosti smanjena je za 2,2 postotna poena", istakao je Bandić.
Po njegovim riječima, administrativni podaci ukazuju na nastavak trenda smanjenja stope nezaposlenosti, te ta činjenica ukazuje na oporavak tržišta rada, povećanje broja zaposlenih osoba s evidencija službi i zavoda za zapošljavanje, povećanje broja prijavljenih potreba za radnicima od poslodavaca, te smanjenje korisnika novčane naknade.
"Sve ovo je rezultat kontinuiranih aktivnosti nadležnih institucija na poboljšanju stanja na tržištu rada BiH, kao i povećanja sredstava koja se ulažu u aktivne politike tržišta rada, odnosno programe za zapošljavanje. Činjenica je da su programi trenutno usmjereni uglavnom na ugrožene grupe na tržištu rada (mladi, žene, osobe s invaliditetom i Romi), s obzirom na značajne procente učešća ovih grupa u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Određena sredstva su također uložena i u programe samozapošljavanja", pojašnjava Bandić.
Naglašava da je smanjenje nezaposlenosti rezultat opredjeljenosti institucija kao što su Agencija za rad i zapošljavanje BiH, zavodi i službe za zapošljavanje, ali i institucije zakonodavne vlasti koje određuju politike i utvrđuju sredstva.
"Očekivati je da će se taj trend nastaviti, s obzirom na to da će neke mjere i aktivnosti koje smo ranije poduzeli rezultate imati tokom narednog perioda. Međutim, ukoliko želimo u većem obimu povećati stopu zaposlenosti, onda moramo poduzeti mnogo ozbiljnije mjere koje će imati mjerljive indikatore na osnovu kojih ćemo kroz tačno određen vremenski period utvrditi njihove učinke, a koji bi se ogledali u značajnijem povećanju zaposlenosti", mišljenja je Bandić.
Smatra da vladavina prava mora da postoji u mnogo većem obimu od onoga u kojem je sad trenutno, jer ukoliko želimo da privučemo strane investitore ili građane motiviramo da investiraju svoj novac i otvore nova radna mjesta, mora se stvoriti takav ambijent koji će ih uvjeriti da je to ulaganje sigurno i isplativo.
Bandić ukazuje i na nužnost usklađivanja sistema obrazovanja s potrebama tržišta rada te preuređenja funkcionisanja zavoda i službi za zapošljavanje, odnosno sistema vođenja evidencije o nezaposlenim osobama, kao i evidencije o zaposlenim osobama.
"U većini razvijenih zemalja službe za zapošljavanje podstiču firme na zapošljavanje nezaposlenih osoba, dok je kod nas potpuno drugi sistem funkcionisanja. Kod nas službe podstiču nezaposlene osobe, što mislim da je pogrešno", ocijenio je Bandić.
Rad u inostranstvu
Govoreći o odlasku bh. državljana na rad u inostranstvo, Bandić kaže da je taj interes veliki, ali da Agencija posreduje samo i isključivo u slučajevima kada ima zaključene sporazume o zapošljavanju s određenim državama.
"Na taj način našim državljanima obezbjeđujemo punu radno-pravnu zaštitu na radu, te dostojan rad u skladu sa svim međunarodnim poveljama i konvencijama. Okolnost da su neke zemlje iz regiona i EU liberalizacijom zakona olakšali zapošljavanje građana BiH na svom tržištu rada je dodatno uvećala interesovanje građana BiH" kazao je Bandić.
U 2015. godini broj građana koji su zaposleni na međunarodnom tržištu rada je 3.547, a u 2016. taj broj je 5.857.
Bandić navodi da se na međunarodno tržište rada putem Agencije zapošljavaju isključivo kategorije koje se nazivaju teško zapošljive, odnosno osobe koje su duže vremena na birou za zapošljavanje i koje se putem različitih podsticajnih mjera koje vlade provode nisu u stanju animirati i zaposliti na domaćem tržištu rada.
"Takve osobe za zapošljavanje na međunarodnom tržištu motivira i podstiče novčana ponuda stranih poslodavaca", dodao je.
Po njegovim riječima, prema informacijama sa kojima Agencija raspolaže, najveći broj osoba koje zasnuju radni odnos na međunarodnom tržištu rada imaju sasvim prihvatljivo plaćene satnice, imaju plaćene sve zakonom propisane doprinose i najveći broj radnika zarađeni novac šalje u BiH članovima svoje porodice jer uglavnom odlaze samo osobe koje zasnuju radni odnos dok im porodice ostaju u BiH.
Najviše radnika iz BiH zaposleno u Sloveniji
Najznačajnije rezultate posredovanja, kako je kazao Bandić, Agencija je ostvarila pri zapošljavanju u Sloveniji, i to 4.778 osoba u 2016. godini, što u odnosu na 2015. godinu, kada je posredovala za 2.667 osoba, predstavlja izuzetan napredak po broju, ali i po kvaliteti zapošljavanja. U Sloveniji se zapošljavaju uglavnom osobe sa KV i VKV zanimanjima: vozači, varioci, zidari, armirači, električari, tesari, elektroinstalateri i bravari.
Kada je riječ o SR Njemačkoj, posredovanje se realizira u skladu s Dogovorom o zapošljavanju medicinskih radnika (medicinskih i pedijatrijskih tehničara), te je i u tom slučaju ostvaren značajan napredak.
"U 2016. posredovali smo pri zapošljavanju 1.079, a u 2015. godini 870 osoba", kazao je Bandić, istaknuvši kako Agencija za rad i zapošljavanje BiH posreduje u zapošljavanju isključivo za zanimanja koja su suficitarna na bh tržištu rada, čime štite bh privredu i normalno funkcioniranje države.
Bandić naglašava da Agencija raspolaže informacijama o poslodavcima koji iskazuju potrebu za radnom snagom iz BiH, a također vodi brigu o građanima BiH za koje posreduje u zaključivanju radnog odnosa na međunarodnom tržištu rada.
Govoreći o planovima Agencije za rad i zapošljavanje BiH u narednom periodu, Bandić je kazao kako će Agencija nastaviti sa ispunjavanjem nadležnosti koje kao državna institucija ima u oblasti rada i zapošljavanja.
"Pristupit ćemo realizaciji Sporazuma o zapošljavanju sa Državom Katar, učestvovat ćemo u pregovorima za zaključenje sporazuma o zapošljavanju koji su ranije inicirani, a također ćemo u slučaju da procijenimo da je to od interesa za našu državu, inicirati i zaključivanje sporazuma sa nekim drugim državama. Kroz saradnju sa međunarodnim organizacijama i institucijama, kao i državnim zavodima za zapošljavanje ćemo nastaviti prikupljati pozitivna iskustva o mjerama i aktivnostima koje oni implementiraju, te ćemo njihovu realizaciju inicirati i na domaćem tržištu rada", najavio je Bandić.
Naglasio je da je značajno učešće i predstavnika Agencije u različitim međunarodnim projektima i radnim grupama, čime Agencija nastoji približiti tržište rada BiH Evropskoj uniji, a također i obezbijediti sredstva iz stranih fondova.
"Pred nama je čitav niz zadataka na priključenju Evropskoj uniji i realizaciji zadataka iz Agende, u prvom redu je to pripremanje odgovora na pitanja iz Upitnika. S obzirom na definisane probleme na tržištu rada BiH, zbog kojih još uvijek imamo visoku stopu nezaposlenih, nastojat ćemo kroz saradnju sa nadležnim institucijama prevazići trenutnu situaciju, te ćemo ustrajati na punoj predanosti ostvarivanju napretka u ovoj oblasti", istakao je Bandić.
