Radnici s Balkana u Njemačkoj najviše rade kao građevinari, ugostitelji i zdravstveni radnici
O tome je za DW govorio Wido Geis-Thöne, stručnjak iz Njemačkog instituta za privredu.
Njemačkom tržištu rada su hitno potrebi kvalifikovani stručnjaci. Odredbe njemačke vlade o Zapadnom Balkanu su od 2015. naovamo podstakle dolazak u Njemačku hiljada radnika sa Zapadnog Balkana. U Njemačkoj smatraju da je ta uredba veliki uspjeh.
"Bile su veliki uspjeh. Do 2015. godine smo imali veliki broj potražilaca azila sa Zapadnog Balkana. Otada imamo jaku radnu migraciju - osobe koje ovdje nalaze posao i daju veliki doprinos postojanju stručne radne snage u Njemačkoj. Sveukupno gledano, malo je toga što bi se moglo proglasiti za negativno u svemu tome", kazao je Geis-Thöne.
U njemačku dolaze uglavnom srednje kvalifikovani radnici, ali d apostoji određeni procenat i visoko kvalifikovanih radnika.
Meni nije poznato da su se privrednici žalili da nije riječ o kvalifikovanim radnicima. A kada pogledamo statistike, vidimo da polovina pridošlih radi baš poslove za koje se traži odgovarajuće svjedočanstvo. Rekao bih da je najveći dio njih negdje na sredini kada je riječ o kvalifikacijama. Imamo i visoko kvalifikovane ljude, doduše, njih je manje nego što ih dolazi iz nekih trećih zemalja, tu imamo nešto više slabo kvalifikovanih radnika nego u kontekstu drugih. Ali, najveći dio njih je zaista srednje kvalifikovan, a pod tim podrazumijevam osobe koje nemaju diplomu neke visoke škole, ali nisu ni slabo kvalifikovani, već su pohađali neku zanatsku školu", navodi Geis-Thöne.
Radnici koji odlaze u Njemačku najviše rade u sektoru građevine, ugostiteljstva i zdravstvenih usluga.
"Radi se o širokom spektru, ali vidimo da vrlo mnogo osoba sa Zapadnog Balkana radi na građevinskim poslovima; nešto više ih ima u ugostiteljstvu, takođe dosta njih ima u oblasti uslužnih djelatnosti, a posebno u oblastima službi za čišćenje i u zdravstvu ih ima nešto više nego drugih radnika", navodi se.
Početkom 2019. godine u Njemačkoj je bilo 100.000 radnika sa Zapadnog Balkana na na jednostavnim poslovima i 60.000 na poslovima za koje se traže kvalifikacije, sa izuzetkom Crne Gore.
"Specifično je to da mnogi rade u tom srednjem sektoru, što inače vidimo u EU, a što ne može da se kaže za druge treće zemlje", objašnjava Wido Geis-Thöne.
Kada je riječ o temi integracije ne tržištu rada teško je doći do podataka da li i koliki broj radnika sa Balkana ima stalne radne ugovore
"Ne mogu da kažem ništa o tome u kojoj meri su to ugovori na ograničeno ili neograničeno vrijeme. Ali, polazimo od toga da su to tipični ugovori koji obezbjeđuju zaradu i daju određenu sigurnost, jer je to uslov za dobijanje boravišne dozvole. Ne treba smatrati da su svi na slabo plaćenim poslovima pod lošim uslovima, već da se radi o regularnim uslovima rada koji je dobro plaćen", ističe Wido Geis-Thöne.
