U stresnim situacijama je izgledno da ćete lako poželjeti duži odmor. Međutim, vrijedi razmisliti o strategiji ili planiranju godišnjeg odmora. Postoje zanimljiva otkrića o utjecaju godišnjeg odmora na radnu produktivnost.
Njemački Univerzitet u Konstanzu je 2011. godine proveo istraživanje kojim su bili obuhvaćeni zaposlenici ovog univerziteta nakon povratka s odmora. Utvrđeno je da se njihov radni angažman značajno povećao, a sagorijevanje (burnout) značajno smanjilo nakon odmora. Međutim, ti pozitivni učinci su nestali u mjesec dana.
To i nije iznenađujuće. Čak i najbolji odmor vas neće učiniti produktivnim duže od nekoliko sedmica, tj. sve dok se ne vratite u radnu kolotečinu. U naučnom časopisu Occupational Health su objavljeni rezultati istraživanja o tome koliko odmor utječe na zdravlje. Rezultati su jasni.
Naime, rezultati pokazuju da godišnji odmor pozitivno utječe na zdravlje, ali da ti učinci ubrzo nestaju. Iz toga se može zaključiti da bi češći, ali kraći odmori tokom cijele godine bili prihvatljiviji. Učestaliji odmori su dugoročno bolji za zdravlje. To je utvrđeno i spomenutom njemačkom studijom.
Učinak godišnjeg odmora nije jednak kod svakog radnika i zavisi od vrste posla, ali je sigurno da će svaki od njih patiti ako odmor uopće izostane. Dakle, sve se svodi na lične preferencije. Ako ste puni energije i uzbuđeni ste zbog odlaska na jedan avanturistički odmor, onda dva dana odmora neće biti dovoljna da se opustite.
Prolazak kroz izazovna vremena na poslu može biti mnogo lakše ako postoji nešto uzbudljivo, a zbog čega se radujete. To može biti destinacija iz snova, ali i vrijeme za opuštanje. Tada postoji veća vjerovatnoća da ćete moći zaboraviti na posao i razbistriti misli.
Važno je da imate na umu da prilikom planiranja godišnjeg odmora uvijek razmišljate da bi vam slobodni dani mogli zatrebati i za neočekivane potrebe, piše Timetastic.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
