Zaposlenost na zapadnom Balkanu od 2010. porasla šest posto

To je dobra vijest, ali se stopa povećanja zaposlenosti treba ubrzati da bi se ostvario veći utjecaj na veliku nezaposlenost i široko-rasprostranjenu neaktivnost. To navodi novi izvještaj "Trendovi na tržištu rada zapadnog Balkana u 2017." kojeg su danas objavili Svjetska banka i Institut za međunarodne ekonomske studije iz Beča.

Izradu ovog izvještaja omogućila je do sada prva baza podataka koja daje jednostavan pristup podacima o regionalnom tržištu rada na zapadnom Balkanu. Ona osigurava da se prvi put izračunaju agregatni indikatori tržišta rada za šest zemalja zapadnog Balkana i da se izvrši direktno međusobno poređenje šest zemalja zapadnog Balkana, kao i odabranim zemljama EU. Ova baza podataka se može naći na SEE Jobs Gateway. Izvještaj se oslanja na podatka ankete radne snage od zavoda za statistiku zemalja zapadnog Balkana za integriranu regionalnu bazu podataka i od Eurostata za zemlje EU s kojima se vrši poređenje. Izvještaj i SEE Jobs Gateway kofinansiraju Federalno ministarstvo finansija Austrije i Svjetska banka.

“Istraživači prvi put putem ove nove baze podataka mogu na jednostavan i dosljedan način analizirati kretanja na tržištu rada u svih šest zemalja zapadnog Balkana", rekla je Ellen Goldstein, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan. "To će biti značajno za naša nastojanja da ubrzamo kreiranje novih radnih mjesta na zapadnom Balkanu preko šest posto povećanja koje je viđeno nakon svjetske finansijske krize".

Novi izvještaj pokazuje da se nezaposlenost u regiji smanjila, ali ostaje prevelika sa 21 posto radne snage. Stopa nezaposlenosti daje procjenu broja ljudi koji žele raditi i aktivno traže posao, dok je neaktivnost šira mjera ljudi koji su ekonomski neaktivni zbog niza razloga. Četrdeset posto stanovništva radno-aktivne dobi je neaktivno – što je mnogo veća stopa nego u uporedivim zemljama EU, pri čemu je neaktivnost naročito velika među ženama i manje obrazovanima.

Prema izvještaju, nedavni oporavak zaposlenosti je, na iznenađenje, bio u korist starijih radnika. To se dijelom objašnjava demografijom, obzirom da broj radnika iz starosne grupe 55-64 godine sveukupno značajno raste. Zaposlenost ove grupe se povećala za preko 20 posto u većini zemalja. Oporavak zaposlenosti je isto išao u korist visoko obrazovanih.

“Uviđamo da bolje obrazovanje, više neko ikad, vodi ka većoj zaposlenosti. I zaista, zaposlenost onih s većim stepenom obrazovanja je značajno porasla, a to se odnosi i na mlade ljude", rekao je Robert Stehrer, naučni direktor Instituta za međunarodne ekonomske studije iz Beča. “Također je ohrabrujuće što se tokom nedavnog oporavka vidi rast zaposlenosti žena, iako je napredak na smanjenju rodnih razlika kod zaposlenosti spor".