Odluka o pokretanju stečaja u Poštanskoj štedionici, koja je u vlasništvu Ministarstva finansija RS (78,3 posto) i Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS (21,7 posto) donesena je u junu na Skupštini akcionara. Na osnovu te odluke Ministarstvo finansija je jučer podnijelo prijedlog za stečaj Vladi RS koja ga je prihvatila, piše Capital.ba.
Razlog za otvaranje stečaja je loše poslovanje i platežna nesposobnost preduzeća koje se proteklih godina bavilo izdavanjem poslovnih prostora koje ima u svom vlasništvu.
"Zbog nastupajuće platežne nesposobnosti i lošeg poslovanja došlo je do nemogućnosti izmirivanja obaveza usljed čega je račun društva blokiran krajem februara od strane privrednog društva 'Čistoća'. Zbog neplaćanja komunalnih usluga i procjene da Poštanska štedionica RS ne može da ostvari dovoljne prihode u cilju nastavka normalnog poslovanja, Nadzorni odbor preduzeća je dostavio Skupštini akcionara prijedlog odluke o pokretanju stečaja", kazali su u Ministarstvu finansija RS.
Pojasnili su da je Zakonom o stečaju propisano da Vlada daje saglasnost za pokretanje stečajnog postupka kada se radi o preduzeću u većinskom vlasništvu RS, te je zbog toga Ministarstvo finansija predložilo Vladi donošenje ove odluke.
Inače, zgrada Poštanske štedionice u centru Banjaluke prodata je prošle godine kompaniji "Prointer" za 2,6 miliona KM na licitaciji koja je održana na Đurđevdan prošle godine, u jeku pandemije virusa korona i ograničenog kretanja.
Zgradu je prodao Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje RS, nakon što mu je Poštanska štedionica ustupila tu nekretninu zajedno sa zemljištem na ime djelimičnog izmirenja obaveze nastale po osnovu sudskog spora koji je Fond dobio.
Na kraju prošle godine Poštanska štedionica je imala još 2,86 miliona KM neizmirenih obaveza prema Fondu PIO, a po osnovu tog spora.
U Fondu su ranije rekli da je Poštanska štedionica nakon gubitka dozvole za obavljanje poslova osnovne djelatnosti svoje poslovanje svela na izdavanje poslovdnog prostora od kojeg je imala određene prihode iz kojih su pokrivani minimalni tekući rashodi, ali ne i dugovi iz ranijeg perioda.
