Prečišćavanjem otpada s postrojenja u Butilama mogao bi se zagrijavati dio KS, moguć i izvoz energije

Benjamin Kardaš, član tima za implementaciju projekta "Otpadne vode Sarajeva", za naš portal je kazao da trenutno ne postoje velike količine mulja i otpada koje bi se mogle iskoristiti za zagrijavanje većeg dijela Kantona Sarajevo, ali da bi se unapređenjem projekta mogla proizvoditi i električna energija.

"Nastojat ćemo proizvoditi i električnu energiju, ali samo za naše potrebe. Trenutno smo u fazi tehnološkog procesa i prečišćavanja mulja otpadnih voda, a kroz određeni tehnološki proces i obradu dobijat ćemo plin, toplotnu i električnu energiju, ali opet interno za naše potrebe. Da bismo došli do eventualne faze izvoza resursa, moramo imati i određene dozvole, a u narednom periodu, ukoliko dođe do proširenja kapaciteta, energiju možemo izvoziti i u termoelektranu Kakanj“, kazao je Kardaš.

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, zahvaljujući tehnologijama prerade nusproizvoda i otpada, moglo bi proizvoditi energiju za zagrijavanje jednog dijela Kantona Sarajevo tokom zime, a iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH ističu kako različite metodologije mogu dovesti do realizacije.

Otpadni mulj je i u prijeratnom periodu, kada je postrojenje radilo, bio ogroman problem, jer je deponija jedino mjesto gdje se mulj mogao odlagati.

"Otpadni mulj kao ostatak s postrojenja može biti ekološki problem vezan za njegovo odlaganje, a može biti i energent ukoliko se sprovede adekvatna metodologija i za proizvodnju električne energije. Naredne studije i istraživanja će pokazati koliko je to izvodljivo, a osim prečiščivaća u Butilama, radit ćemo i s ostalim kantonalnim i federalnim preduzećima kao što su KJKP Rad, Park i slično", kazala je za Klix.ba Indira Sulejmanagić iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH.

Postrojenje u Butilama je zahvaljujući energiji iz izdvojenog metana iz mulja praktično energetski samoodrživo, a testna faza projekta počela je 1. aprila ove godine. Obnova prečiščivaća vode nametnula se kao najveći prioritet u poslijeratnom periodu, budući da se zbog nefunkcioniranja postrojenja sve otpadne vode Sarajeva odvode u Miljacku, a zatim u rijeku Bosnu.