Advokat Branko Marić: Ne treba dozvoliti da se potraživanja Sberbanke namire prije bh. dobavljača
"Postupak je pokrenut na osnovu mjenica koje nemaju protest. Općinski sud u Sarajevu je odbacio oba prijedloga za pokretanje ovršnog postupka protiv Agrokora, nad udjelima u kompanijama iz BiH jer nisu postojali uslovi da se donese izvršenje", rekao je advokat Marić.
Dodao je da su predstavnici Općinskog suda u Kiseljaku uvidjeli da nema protest mjenice, ali su pozitivnu odluku donijeli na osnovu toga što je protest izdat u Hrvatskoj.
"Notarske isprave, svi notarski akti doneseni u drugoj državi su bez ikakve pravne važnosti u Bosni i Hercegovini. Općinski sud u Kiseljaku, kada je donio rješenje o izvršenju, je izgubio iz vida da protest izdat u Hrvatskoj nema nikakvu važnost", istakao je Marić.
Istakao je da je na to uložen prigovor, a da sada postoje dvije mogućnosti.
"Insistirali smo da se u izvršnom postupku utvrdi da nisu postojala izvršenja i da se ide na upućivanje u parnicu", kazao je Marić.
Naveo je da očekuje da će Općinski sud u Kiseljaku po podnesenom prigovoru na izvršenje rješenja ispoštovati to.
"Sberbanka nije stekla nikakvo vlasništvo nad dionicama. Čak i kada bi se desio neki najgori mogući scenarij, pa da dođe do izvršenja, ne stiče Sberbanka dionice, nego one idu u prodaju", potcrtao je Marić.
Naveo je da je suština cijele priče da ne osporavaju da li postoji potraživanje Sberbanke.
"Neosporno je da postoji potraživanje. Ali lex Agrokor predviđa da će svi podjelioci insistirati na svojim potraživanjima, a onda će biti odlučeno koja će se potraživanja priznati", istakao je Marić.
Dodao je da je stečaj u Bosni i Hercegovini bauk, jer se provodi nad društvom koje je već mrtvo.
"Međutim, u zapadnom svijetu stečaj je nešto što ide u korist društva. Stečaj uvijek mora imati dva osnovna cilja: finansijsku konsolidaciju i da se svi povjerioci namire. To je ono što je predvidio lex Agrokor", poručio je Marić.
Istakao je da to znači, praktično, da su svi povjerioci bili dužni prijaviti svoja potraživanja.
"Bit će utvrđeno kolika su potraživanja, kolika je imovina. I onda će biti donesene konkretne odluke šta dalje", predvidio je Marić.
Prema njegovim riječima, odluka o otvaranju vanredne uprave predviđa da za period od 18 mjeseci nije moguće provoditi parnične postupke.
"Uvijek se pojavljuju slobodni strijelci koji insistiraju da se naplati mimo određene procedure. To je ono što se sada dešava u Bosni i Hercegovini. Lex Agrokor može imati dejstvo na društva osnovana u Hrvatskoj. Međutim, to je jedan problem koji je na području EU prepoznat ranije", istakao je.
Dodao je da se, ukoliko Hrvatska otvori neki stečajni postupak, to prepoznaje u svim zemljama EU.
"No, mi nismo u EU. Međutim, mi imamo Zakon o stečajnom postupku, ali on prihvata mogućnost da se izvrši zaštita našeg društva od povjerioca Agrokora", rekao je.
Ponovio je da niko ne osporava postojanja potraživanja Sberbanke, ali je suština u tome da se ne smije dozvoliti da Sberbanka naplaćuje bilo šta prije drugih povjerilaca.
