Ministar finansija KS

Afan Kalamujić o minimalnoj plati: Stvara se pritisak na domaćinstva s nižim prihodima

Piše: B. R.

2 dana

komentara

100

dijeljenja

Afan Kalamujić, ministar finansija KS (Foto: I. Š./Klix.ba)

2 dana

Ministar finansija Kantona Sarajevo Afan Kalamujić (ZNG) komentirao je jučerašnju odluku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da minimalnu neto platu poveća sa 620 KM na 1.000 KM.

Ocijenio je da se ovom odlukom stvorila konfuzija u privredi te je napomenuo na ranije najave entitetske vlasti.

"Već mjesecima privrednici, a to nisu samo velike korporacije, nego i granapi, frizerski saloni, mikro i srednja preduzeća, osluškuju i pokušavaju shvatiti vrlo nejasno najavljene reforme u aspektu plata i fiskalizaciju koja čak obuhvatala i fizička lica (npr. morali bi se fiskalizovati prilikom prodaje automobila)", podsjetio je.

Prema riječima Kalamujića, u nedostatku analiza dobili smo sljedeće:

Povećanje minimalne plate nakon jako teške poslovne godine za većinu firmi, bez obzira na veličinu, i kada su budžeti i planovi za sljedeću godinu završeni;
Povećanje minimalne plate bez seta fiskalnih zakona, redefinisanja pitanja zdravstvenog osiguranja na teret poslodavaca, smanjenja parafiskalnih opterećenja, usklađivanja socijalnih davanja, itd.;
Ovo će ugroziti na hiljade mikro, malih i srednjih preduzeća koja ne mogu preuzeti ovakav teret na sebe te će doći do odumiranja privrede i gubitka radnih mjesta;

Svakako se donošenjem ovakvih odluka šalje pogrešan signal investitorima o neizvjesnosti poslovnog okruženja;
Povećanje minimalne plate povlači i povećanje prosječne plate, a što opet povlači povećanje socijalnih naknada na svim nivoima vlasti jer je veliki broj tih naknada vezan za prosječnu platu;
Povećanje minimalne plate je trebalo da prati smanjenje poreza i doprinosa te bi to onda bila zaokružena reforma, gdje bi došlo do povećanja kupovne moći građana, privreda ostala stabilna te čak poslali pozitivne signale prema investitorima. Bosna i Hercegovina već ima jedan od najnepovoljnijih omjera bruto i neto plata u Evropi, pri čemu poslodavci na minimalnu platu od 1.000 KM sada moraju izdvojiti 1.744 KM - čak 65 posto više nego prije. Ova povećanja nisu praćena obećanim smanjenjem doprinosa, što znači da teret snosi isključivo privreda;
Dalje povećanje cijena i inflacije. Da bi pokrili dodatne troškove, poslodavci će morati povećati cijene svojih proizvoda i usluga, što znači veću inflaciju i skuplji život za sve nas. Ovaj potez, koji na papiru izgleda kao pomoć radnicima, zapravo stvara dodatne pritiske na domaćinstva s nižim prihodima, koja će biti najteže pogođena povećanjem cijena;
Uz ovo imamo i energetsku tranziciju te gubitak energetske nezavisnosti u naredne dvije do tri godine. Imat ćemo čišću, ali skuplju energiju.

Kalamujić je izdvojio pozitivne učinke povećanja minimalne plate, a, prema njegovoj procjeni, to su:

Povećanje standarda života radnika i smanjenje ekonomske nejednakosti;
Rast kupovne moći stanovništva te time stimulisanje domaće potrošnje.

Kao negativne učinke je naveo:

Povećanje troškova poslovanja;
Ulazak u novu spiralu inflacije, gdje će se povećati cijena roba i usluga;

Pad konkurentnosti privrede;
Slabljenje daljeg investicionog potencijala.

Podsjećamo, Vlada FBiH je obećala pomoći privrednicima kako bi mogli osigurati isplatu povećane minimalne plate. Privrednici su vrlo nezadovoljni ovom odlukom. Odluka o povećanju minimalne plate na snagu stupa od sutra, 1. januara.

Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?