Ahmet Egrlić: Ulazimo u period skupe energije i hrane kojem se ne može naslutiti kraj

"Nezahvalno je i veoma teško predvidjeti buduće događaje. Ono što je definitivno i sigurno jeste da će inflacija nastaviti rasti i u sljedećoj godini, pa svjetske ekonomije već pripremaju nove monetarne politike. Sasvim sigurno je da će ove godine svjetsku ekonomiju oblikovati štednja i potrošnja, oporavak lanaca snabdijevanja, ubrzavanje digitalizacije, rast putovanja i veći broj ekonomskih rizika. Rast inflacije u svjetskim ekonomijama vjerovatno će uzrokovati mjeru dizanja kamatnih stopa te će se monetarne politike mijenjati. Faktori koji bi mogli uzrokovati inflatorni šok su nastavak rasta cijena globalnog transporta robe, mogući snažan rast cijena metala i promjena u deviznim kursevima valuta značajnih za međunarodnu razmjenu robe. Najavljeno poskupljenje struje će sasvim sigurno poremetiti cjelokupnu privredu, jer je to fiksni trošak koji je neminovan i ne može se izbjeći. S obzirom na to da je poskupljenje energenata odavno počelo u EU, a i najavljivano mjesecima u BiH, vjerujem da su privrednici počeli planirati poskupljenje proizvodnje koje će se logično odraziti na cijenu proizvoda."

Šta je to što je Bosna i Hercegovina u ovoj godini najviše izvozila i u koje zemlje, a koju robu smo najviše uvozili i odakle?

"Suficit i dalje ostvarujemo s Njemačkom i Austrijom, a najveći obim razmjene ostvaren je s Hrvatskom, Srbijom, Njemačkom, itd. Glavni trgovinski partner bila je Evropska unija. U ukupnom izvozu iz BiH 72,7 posto odlazi na zemlje EU, a od ukupnog uvoza u BiH 66,2 posto je s tržišta Evropske unije. BiH je izvezla robe na područje EU u vrijednosti od 9,61 milijardi KM i izvoz je povećan za 34,86 posto te je povećan u gotovo sve EU zemlje. Ukupan uvoz iz zemalja EU iznosio je 13,07 milijardi KM i veći je za 23,91 posto u odnosu na isti period 2020. godine.

Glavni trgovinski partner iz EU po obimu razmjene je Hrvatska. Obim razmjene s Hrvatskom iznosio je 4,87 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom oko 55,7 posto. Na tržište Hrvatske izvezeno je robe u vrijednosti od 1,74 milijarde KM, od čega najviše električne energije, tkanine, drveta i druge robe, a s tržišta Hrvatske uvezli smo robe u vrijednosti od 3,12 milijardi KM, od čega najviše naftnih ulja i ulja dobijenih od bitumenskih minerala, čokolade, hula-hop čarapa i druge robe.

Nakon EU BiH najviše izvozi na tržište zemalja CEFTA regiona. Od ukupnog izvoza 17,2 posto se izvozi na tržišta CEFTA-e. U jedanaest mjeseci 2021. godine ukupan izvoz iz BiH na ovo tržište iznosio je 2,27 milijardi KM i veći je za 39,13 posto u odnosu na prošlu godinu. Od ukupnog uvoza u BiH 16,5 posto je sa CEFTA regiona. U posmatranom periodu uvoz je iznosio 3,26 milijardi KM i veći je za 29,43 posto u odnosu na prošlu godinu. Srbija je najznačajniji partner po obimu razmjene. U jedanaest mjeseci na tržište Srbije smo izvezli 1,58 milijardi KM (45 posto više u odnosu na prošlu godinu), od čega najviše koks i polukoks od kamenog ugljena, električne energije i druge robe, a uvoz iz Srbije iznosio je 2,91 milijardu KM i veći je za 27,36 posto u odnosu na prošlu godinu. Najviše je uvezeno naftnih ulja i ulja dobivenih od bitumenskih minerala te toplo valjanih plosnatih proizvoda od željeza."

Možete li uporediti 2020. i 2021. godinu kada je riječ o obimu vanjskotrgovinske razmjene, pa onda to uporediti s godinom prije pandemije? Koliko se tu stanje mijenjalo?

"Pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene pokazuju oporavak ekonomske aktivnosti u prethodnom periodu, a uzimajući u obzir da je osnovica poređenja bila teška godina uzrokovana pandemijom. Izvoz robe je povećan u sve zemlje glavne trgovinske partnere. Uvoz u BiH je također povećan u odnosu na godinu prije, što se može okarakterisati kao normalizacija procesa u ekonomskim tokovima, a imajući na umu da je veliki dio uvoza ustvari uvoz radi izvoza. Jedan od faktora povećanja vrijednosti uvoza robe je svakako povećanje cijene nafte i naftnih derivata u proteklom periodu, ali i inflacije na svjetskom nivou."

Šta je država u proteklom periodu uradila kako bi domaćim privrednicima olakšala poslovanje i pomogla da se oporave od posljedica pandemije? Da li je to bilo dovoljno ili je bilo potrebno uraditi mnogo više?

"Nažalost, politička previranja i aktuelna situacija koja traje duži period uvijek u drugi plan stave ekonomska pitanja, a samim tim i poslovanje bh. privrednika. Mjere koje su poduzimane razlikuju se, kako u samim entitetima, tako i u kantonima. Negdje je podrška bila malo veća, negdje manja, negdje vjerovatno neznatna, ali određene pomoći i podrške je bilo. Različiti sektori su različito pomognuti i definitivno su privrednici iz oblasti turizma i prijevoza pretrpjeli najveće štete koje se teško mogu nadomjestiti. Nesporno je da su se kompanije oporavile ili se i dalje oporavljaju od pandemije, zahvaljujući sopstvenim naporima i sposobnosti."

Kakva su vaša očekivanja od 2022. godine, da li će se globalna tržišta stabilizovati, kakvo će stanje biti u Bosni i Hercegovini kada je riječ o prometu robe, ali i izvozu i uvozu te nastavku privrednih aktivnosti?

"I pored pozitivnih pokazatelja, privreda BiH i dalje nije u dobrom stanju. Kao što sam već rekao, veoma je teško predvidjeti buduća dešavanja kako na svjetskom tržištu, tako i u samoj Bosni i Hercegovini. Tačno je da se svijet sve više prilagođava životu s virusom pa se samim tim ne očekuju restriktivna zatvaranja granica, nego uslovljavanje covid-potvrdama i sl. Značajni preokreti bi se mogli desiti kada bi izdvajanja na plate bila manja nego sada. To će značiti da radničke plate mogu biti veće i pokrenut će se novi ciklus potrošnje. Potrebno je subvencionirati domaću proizvodnju s ciljem njene konkurentnosti, stimulisati izvoz, ograničiti uvoz robe koji BiH ima uvođenjem zaštitnih taksi, promovisati važnosti kupovine domaćih proizvoda i privlačenje domaćih i stranih investitora.

Ono što posebno zabrinjava je energetska kriza koja je uzdrmala cijeli svijet, a ogleda se u nestašici određenih energenata i naglom skoku cijena, prije svega prirodnog gasa, a nastavit će se i u narednom periodu i sigurno će se odraziti na domaće tržište. Dugoročno i globalno gledano, ulazimo u period skupe energije i hrane kojem se ne može naslutiti kraj. Do ovih poremećaja došlo je zbog određenih geopolitičkih igara na tržištu gasa, psihološkog efekta i povećane potražnje, a što se na kraju reflektovalo i na rast cijena drugih energenata, prije svega nafte. U bliskoj budućnosti treba očekivati i rast cijena električne energije, što zbog otvaranja tržišta u BiH, što zbog potpisanog Sporazuma o pristupu energetskoj zajednici, a koji, između ostalog, predviđa i uvođenje ekoloških taksi.

Uvođenje ovih taksi je za nas problematično zato što smo mali, a emitujemo mnogo ugljendioksida. Naravno, ni prelazak na obnovljive izvore neće biti lak, a utjecat će i na rast cijena struje. Zemlje koje u narednom periodu uspiju da budu što više energetski samostalne moći će da nađu načina da odgovore na sve ove izazove, jer ne treba zaboraviti da cijene energenata direktno utječu na ekonomiju i privredna kretanja.

Ne zaboravimo da je jedan od gorućih problema u BiH nedostatak kvalifikovane radne snage, kao i ukupna politička situacija koja negativno djeluje na poslovno okruženje kako domaćih privrednika tako i postojećih i potencijalnih investitora, a što se negativno odražava na ekonomsku sliku BiH i životni standard građana."