Ambasador Murphy nabrojao četiri koraka do bolje poslovne klime u BiH
Zahvalio se Coca-Coli HBC Adria na pozivu da prisustvujem ovom događaju, naročito generalnoj direktorici Ruži Tomić Fontana.
Rekao je da BiH ima bogat ekonomski potencijal. Ima liberalni trgovinski režim i pojednostavljene poreske strukture, može se pohvaliti obrazovanom radnom snagom koja većinom tečno govori engleski jezik, a graniči i sa jednom od najvećih i najdinamičnijih ekonomija svijeta, Evropskom unijom.
"Ali, sve ove činjenice, same po sebi nisu dovoljne za ekonomski razvoj potreban da bi BiH imala životni standard u kojem uživaju preko granice, u EU. Kao što vam je poznato, BiH je teško mjesto za poslovanje stranih investitora. Kompanije koje to žele, moraju ispitati potencijalne rizike i uporediti ih sa drugim tržištima. I bit ću iskren: BiH ih ne prati uvijek. Oko 250 miliona dolara direktnih stranih investicija došlo je iz Amerike u BiH od 1996. To je dobro, ponosni smo na doprinos američkih kompanija privredi BiH, ali moglo bi i bolje", kazao je ambasador.
Dodao je da je potrebno raditi – potrebno je da rade politički lideri, institucije vlasti (na svim nivoima), kao i sam privatni sektor da bi se poboljšala poslovna klima u zemlji. Prioritet bh. političkih lidera naročito mora biti da se kompanijama olakša da ovdje uspiju.
"Dozvolite da pomenem nekoliko konkretnih koraka koje vladini zvaničnici mogu napraviti u tom pogledu. Prvi korak je da Federacija završi racionalizaciju registracije preduzeća i administrativnih procesa. Previše je birokratije. Republika Srpska je napravila sistem u kojem na jednom mjestu možete završiti registraciju firme skoro prije deset godina. Vlasnici kompanija u Federaciji čekaju od 2016. da Federacija to uradi. One-stop-shop u Federaciji smanjio bi broj potrebnih koraka u registraciji preduzeća na pola, a administrativne troškove za 15 posto. Davno se to trebalo dogoditi", naglasio je Murphy.
Uporedo sa racionalizacijom, registracija firmi i ostali administrativni procesi moraju se digitalizirati. Vijeće ministara BiH usvojilo je novi nacrt Zakona o elektronskom potpisu 2019, ali on nikada nije prošao Parlament BiH jer mu se opiru političari iz RS. Njegovo usvajanje bi pomoglo kompanijama širom zemlje, uključujući RS. U ovom trenutku historije BiH, težnja za prosperitetom bi trebalo da nadvlada petparačku politiku.
"Drugi korak je poboljšanje pravnog i regulatornog okruženja u kojem kompanije posluju. Nekonzistentnost određenih propisa širom BiH komplikuje poslovanje ovdje, što opet utječe loše i na domaće i na strane kompanije. Usklađivanje propisa u BiH sa legislativom EU neophodno je da bi se pomogao ekonomski rast i oslobodio potencijal zemlje za buduća ulaganja. Vlasti u Federaciji i RS moraju također završiti reformu u oblasti rada i penzija da bi se olakšao teret koji nose poslodavci. A entiteti i država moraju u potpunosti provesti nove zakone o stečaju i intelektualnoj svojini", naveo je Murphy.
Treći korak odnosi se na rješavanje sporova. Čak i kod najboljih zakona, sporovi su dio poslovanja.
"Arbitraža je alternativa investicijskim sporovima, ali Arbitražni sud pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH treba zakone i propise koji zadovoljavaju međunarodne norme i standarde, kao i bolje obučene arbitratore. Reforma Zakona o parničnom postupku koji reguliše arbitražu takođe je nešto što moraju uraditi BiH i njeni entiteti. Sadašnji sistem je fragmentiran, pa bi jedan arbitražni zakon bio blagodat za lokalne i strane investiture", dodao je u obraćanju.
Za pitanja izvan opsega arbitraže, investitori treba da budu sigurni da će pravosudni sistem zaštititi njihovu imovinu i investicije. Neriješeni predmeti moraju biti riješeni, sudije moraju poznavati komercijalnu materiju, a sudovi zahtijevati više transparentnosti i odgovornosti.
"Iskreno, problemi BiH su najakutniji u ovom dijelu. Povjerenje javnosti u pravosuđe, uključujući i povjerenje kompanija, na najnižem je nivou do sada i za to postoji dobar razlog. Uvijek iznova svjedočimo da agencije za provedbu zakona, tužioci i sudije rade u ime mreža pod političkom patronažom ili za ličnu korist", poručio je.
Konačno, četvrti korak odnosi se na stvaranje prostora za privatni sektor. U BiH, preko 500 javnih preduzeća nastavlja istiskivati privatno poduzetništvo.
Prema njegovim riječima, mreže političke patronaže pokreću rast neučinkovitog i prenapuhanog javnog sektora zemlje, iscrpljujući ekonomiju i gušeći ulaganja i razvoj. Lideri treba da ponovno pokrenu, u dobroj vjeri, proces privatizacije javnih preduzeća. Zakon o javno-privatnom partnerstvu koji nije proveden ni na državnom ni na entitetskim nivoima također bi mogao pomoći ovu vrstu partnerstva u vezi sa prioritetima kao što su veliki infrastrukturni projekti.
"Ova četiri koraka bi značajno poboljšala poslovnu klimu u BiH, ali oni sami nisu dovoljni. Endemska korupcija nastavlja pustošiti zemlju i ako se to ne promijeni, ona će ubiti ekonomsku budućnost BiH. Korupcija povećava troškove i rizike poslovanja. Ona ima korodirajući efekat na širu poslovnu klimu. Odvraća strane investicije, guši ekonomski rast i razvoj, izobličuje cijene i podriva vladavinu zakona. Predugo već politički lideri stoje na putu onome što treba uraditi da bi se riješio problem korupcije", kazao je Murphy.
Nakon dugog zastoja, BiH je konačno usvojila reformu javnih nabavki, ali ocjena rezultata je 3-, a ne 5+. Usvojeni zakon je razvodnjen i još uvijek ugovorni proces izlaže nedozvoljenom utjecaju.
"BiH oklijeva u ažuriranju zakona za borbu protiv pranja novca i sada se suočava sa veoma realnom prijetnjom da bude vraćena na Sivu listu Radne grupe za finansijsko djelovanje. Ovo je korak u pogrešnom smjeru koji će imati utjecaja na međunarodne finansijske transakcije i poslati značajnu poruku stranim investitorima da budu na oprezu. U širem smislu, političari i dalje blokiraju usvajanje zakona za sprečavanje sukoba interesa na državnom i entitetskom nivou", poruka je ambasadora SAD-a.
U svakom od ovih primjera, siguran je da se u manifestima i izjavama vezanim za izbore 2018. može pronaći obećanja političkih stranaka da će se uhvatiti u koštac s ovim problemima ili barem obećanja da će poboljšati poslovno okruženje. Pa se onda postavlja pitanje zašto je tako malo urađeno nakon četiri godine.
"Na kraju, pogriješio bih kada ne bih ovdje spomenuo političke izazove. Političko prepucavanje, etnonacionalistička retorika i nastojanja da se podrivaju, obstruiraju i blokiraju državne i entitetske institucije stvaraju političku nesigurnost za poslovanje koja se ne može tolerisati. Dvostruka priroda predloženih paralelnih institucija sa sjedištem u RS komplikuje investiranje i stvara regulatornu i zakonsku konfuziju. Potencijalni investitori i kompanije dovoljno su mudri da dvaput promisle prije ulaska na ovakvo tržište. Stabilna i sigurna Bosna i Hercegovina koja provodi reforme s ciljem napredovanja ka euroatlantskim integracijama ključna je za poboljšanje poslovnog okruženja, kao i ukupnog imidža zemlje među američkim i ostalim stranim investitorima. Putovanje u Brisel možda traje dugo, duže nego što bi mnogi, uključujući i SAD, željeli, ali koristi od reformi na čiju provedbu poziva EU vidljive se odmah", rekao je američki ambasador Murphy.
