Posljedice svjetske ekonomske krize osjećaju se i u Bosni i Hercegovini. Zapad obuzet nastojanjima da sredi situaciju u svojoj sredini u drugi plan je potisnuo ulaganja u tranzicijske zemlje. Osjeti se to i po smanjenom prilivu investicija iz ovog dijela svijeta, te povlačenju novca iz velikih bankarskih koncerna koji imaju svoje banke-kćeri u Jugoistočnoj Evropi. Domaće kompanije našle su se u nezavidnoj situaciji kada su evropske banke zbog globalnih mjera štednje smanjile ili zaustavile rast kreditnog portfolija.
Jeftini izvori finansiranja, investicije i nova tržišta
Ipak, rješenje postoji i za privredu BiH. Danas, domaći privrednici, kroz različite finansijske linije koje obezbijeđuju društveno odgovorne banke u saradnji sa Svjetskom bankom, Evropskom Unijom i Vladom Republike Turske, imaju mogućnost dobiti sredstva po veoma niskoj profitnoj stopi. Sličnu saradnju treba uspostaviti i sa Saudijskom Arabijom, Katarom, Kuvajtom i drugim zemljama iz bogatog Zaljeva. Sljedeći korak je otvaranje novih tržišta za domaće proizvođače. Država bi putem Ministarstva vanjskih poslova i naše diplomatske mreže u svijetu i razvijanjem ekonomske diplomatije uveliko pomogla da bh. proizvodi nađu nova tržišta. Bh. ambasade odigrale bi ključnu ulogu u ovom procesu i postale svojevrsni trgovački zastupnici domaćih kompanija.
Svjetski modeli rasta na SBF-u
Poučeni iskustvima od 2010. godine do danas, i održane četiri investicijske konferencije- Sarajevo Business Forum, dolazimo do spoznaje da Sarajevo sa svim svojim prirodnim i geografskim potencijalom, historijskom pozadinom i interesom koji izaziva podjednako i na Istoku i na Zapadu ima potencijale da postane ekonomski centar regije ukoliko u svom okruženju razvije povoljne uvjete za investiranje. Svjetski lideri poput Tun.Dr. Mahathir Mohamada, Ali Babacana, Danila Turka i Obaid Humaid Al Tayera na ovogodišnjem SBF- u podijelili su s nama svoja iskustva. Malezijci nisu imali razvijenu proizvodnju, kapital, niti upravljačke vještine i znanja o tržištu. Stoga su odlučili pozvati strane investitore. No, shvatili su da prije nego što dođu moraju svoju zemlju učiniti otvorenom i prijateljski raspoloženom za strani biznis te izgraditi potrebnu infrastrukturu. Napravili su ceste, luke i aerodrome i investitori su došli. Broj zaposlenih je naglo rastao, pa uskoro nisu imali dovoljno radnika za svoje potrebe. Smanjivanje ili potpuno ukidanjem poreza na visokotarifnu i luksuznu robu privuklo je veliki broj turista i povećalo potrošnju ovih dobara, pa se država bogatila ubirući visoke poreze od trgovaca.
Politika stabilnosti, ekonomska i fiskalna disciplina, sve to je doprinijelo da u posljednjih 10 godina turska ekonomija znatno ojača. Primarna aktivnost i glavni pokretač rasta i razvoja u Turskoj jeste privatni sektor koji generira najviše radnih mjesta i doprinosi rastu i razvoju. Smanjenje birokratije i stvaranje sigurnog okruženja za investitore, te razvijanje modela javno-privatnog partnerstva za velike projekte otvara se mogućnost zapošljavanja velikog broja ljudi. Ulaganje u obrazovanje, te finansiranje zapošljavnja mladih i njihovo osposobljavanje, još je jedan pokretač razvoja u Turskoj.
Otvaranje investitorima i omogućavanje uvijeta za rad u Ujednjenim Arapskim Emiratima ogleda se i kroz stalan rad timova stručnjaka koji svake tri do pet godina revidiraju zakonske propise vezane za ulaganja, kako bi pronašli probleme i uklonili prepreke za investiranje. Dakle, svi ovi primjeri iz svijeta pokazuju da se sa dobrom strategijom razvoja na nivou cijele države za relativno kratak period može napraviti ekonomski preporod.
Poljoprivreda
Bosna i Hercegovina ima mnogo šansi, a jedna od ključnih mogla bi biti proizvodnja organske hrane. U situaciji kada su cijene hrane na svjetskom tržištu, ponajviše usljed velike suše koja je prošlog ljeta pogodila Evropu i SAD, skočile 10 posto - a mi u BiH imamo više od 50 posto neobrađenih poljoprivrednih površina, pokretanje poljoprivrede predstavlja razvojnu priliku za BiH. Porast broja stanovnika na Zemlji i sve veća potreba za hranom prehrambene proizvođače ponukala je da koriste vještačka sredstva kako bi povećali poljoprivredne prinose. S druge strane, bh. value chain može biti upravo organska hrana koja postaje sve traženija. Koliko je to važno na 4. SBF-u govorio je i Dr. Nasser Saidi, član savjetodavne grupe MMF-a za regije MENA i bivši ministar ekonomije Libana ističući kako je jedan od prioriteta ekonomskog planiranja za BiH da pronađe svoje mjesto, svoj value chain u svijetu. Zašto to ne bi bili preduvijeti koje imamo za proizvodnju organske hrane. Treba raditi na tome da BiH u svjetskom lancu vrijednostu bude prepoznata po tome. Dosta toga je već i urađeno. Osim kroz projekt Odraz namijenjen za razvoj malih i srednjih preduzeća, u BBI banci već nekoliko godina u saradnji sa UN-om radimo na projektima IFAD-a namijenjenih smanjenju siromaštva i razvoju ruralnih područja. Od prošle godine za podstrek i ubrzan razvoj poljoprivredne proizvodnje imamo na raspolaganju tursku finansijsku liniju koja se realizira putem BBI banke i Turkish Ziraat banke.
Sportski, zdravstveni i edukativni turizam
BiH je zemlja prirodnih ljepota s hiljadugodišnom tradicijom i sve češće postaje zanimljiva destinacija i ljudima sa Istoka. Samo tokom prošlog ljeta Sarajevo i BiH posjetilo je 17 hiljada Kuvajćana, a ove godine najavljen je dolazak 50 hiljada turista iz ove zemlje. Uspostavljanjem direktnih letova za Dubai otvara se još jedno polje za turistički razvoj. Veliki interes turista za područje BiH i Jugoistočne Evrope postoji i u Saudijskoj Arabiji i Turskoj. Razvijanje zdravstvenog i banjskog turizma, otvaranje klinika i liječilišta za strane goste otvorilo bi nove mogućnosti razvoja, zapošljavanja, i rasta prihoda. Odlične prilike pružaju se i u sportskom turizmu od uvođenja u bh. klubove stranog kapitala i dovođenje vlasnika Manchestera i Paris Saint Germaina, do otvaranja hotelske ponude i cjelokupne infrastrukture za dolazak sportskih ekipa iz zemalja Zaljeva na pripreme u BIH. BBI je već ranije promovirala ideju Sarajevo edukacioni centar Jugoistočne Evrope. Infrastruktura već postoji i na pet univerziteta predavanja su na engleskom jeziku. Dovođenjem 20 hiljada studenata u Sarajevo otvaraju se nova vrata za razvoj.
Upravljanje obnovljivim izvorima energije
BiH je zemlja sa ogromnim energetskim potencijalom iz obnovljivih izvora. Voda je jedan od najznačajnijih potencijala BiH koji je nedovoljno iskorišten. Uspostavljanje državne strategije za bolju i efikasniju upotrebu ovog prirodnog bogatstva moglo bi značajno pomoći razvoju BiH i doprinijeti općem poboljšanju stanja u našoj zemlji, otvaranju novih radnih mjesta i povećanju strandarda stanovništva. Svjetske procjene govore da će do 2030. godine polovina stanovnika u svijetu oskudjevati s vodom. Međutim, kod nas velike količine vode propadaju zbog dotrajale vodovodne mreže, a hidro potencijali u energetskom domenu nisu dovoljno iskorišteni.
Dakle, mogućnosti i potencijala imamo - prirodne resurse, uvijete za razvoj poljoprivredne proizvodnje, izvore finansiranja kroz povoljne linije, odličan geografski položaj, granicu sa Evropskom unijom, stalni porast turističke tražnje, preduvijete za razvijanje zdravstvenog, sportskog i edukativnog turizma. Važno je da sve ove prirodne predispozicije koje posjedujemo pravilno usmjerimo, napravimo strategije i da svi građani BiH svako u svom domenu djelovanja naporno i predano radi. Entuzijazam i volja za promjenama, te uviđanje da su potrebne ključne strukturalne reforme i konzistentna ekonomska politika osnovni su preduslovi za razvoj i napredak BiH.
Amer Bukvić je direktor Bosna Bank International.
