Na to, kako se dodaje, posebno ukazuje industrijska proizvodnja koja je bila za 3,7 posto veća u odnosu na treći kvartal prethodne godine, uprkos tek neznatnom povećanju u odnosu na drugo tromjesečje od 0,2 posto.
Slično je bilo i s maloprodajom koja u trećem tromjesečju bilježi skroman realni rast prometa od 0,9 posto u odnosu na drugi kvartal, uz znatno snažniji godišnji rast od 7,9 posto (g/g).
Ovakvo kretanje ekonomske aktivnosti je uglavnom posljedica postepenog poboljšanja ekonomskih prilika u okruženju, pri čemu je najveći dio godišnjeg povećanja ostvaren tokom prethodna četiri tromjesečja.
Povećanje aktivnosti u trećem kvartalu se uglavnom manifestovalo kroz skroman rast robnog izvoza, uz neznatno realno povećanje domaće tražnje. To je, zajedno s kretanjem vanjskotrgovinskih cijena, dovelo do nominalnog pada vanjskotrgovinskog deficita roba od 10 posto (g/g) u trećem tromjesečju ove godine.
Drugim riječima, smanjenje deficita je prije svega bilo rezultat nominalnog smanjenja uvoza od 2,8 posto, te skromnog porasta robnog izvoza od svega 3,9 posto.
Skroman rast izvoza je rezultat tek postepenog oporavka ekonomske situacije u okruženju u postkriznom periodu.
S druge strane, smanjenje uvoza po svemu sudeći nije bilo posljedica realnog smanjenja domaće tražnje. Ono je u najvećoj mjeri rezultat baznog efekta iz prethodne godine kada je nakon majskih poplava u trećem kvartalu ostvaren snažan nominalni rast robnog uvoza od 9,3 posto.
