Analiza ključnog zakona za stabilizaciju ekonomije: Prosječnom terapijom na pogrešnu bolest
Napominje i kako se mora voditi računa o načinu predstavljanja mjera, naime, moraju biti jasne i bez prostora za različita naknadna tumačenja, kao u slučaju moratorija na kreditne obaveze.
"Kada je riječ o konkretnim mjerama, očekuje se da je ovo prvi u nizu koraka, tj. da će se ubuduće donijeti novi paket mjera ili po potrebi dopuniti/izmijeniti postojeći (već sada postoji potreba za tim u vezi s ročnosti prve mjere). Jer ovo je veoma skroman paket mjera od kojih je većina manje-više već izvršena ili u toku izvršenja. Najvažnije mjere se tiču subvencioniranja doprinosa i prenamjene sredstava po različitim osnovama. Na ovaj način će se izvršiti direktna podrška privrednicima, ali veoma skromno, uzimajući u obzir da se odnosi na privredne subjekte s padom prihoda od 20% u ciljna tri mjeseca. Minimalan iznos od 244 KM i to za veoma ograničen broj privrednih subjekata je refleksija stanja budžeta tj. ograničenosti istih", smatra on.
Vjerovatno je da su donosioci odluka, dodaje, precizno kalkulisali kako da u ovom trenutku izdvoje što manji iznos za podršku privredi. April, maj i naredni mjeseci su kritični za poslovanje i ako se isti ne uključe u zakon, onda prva mjera nema smisla, osim turizma, ugostiteljstva i slično. Pritom se opet pravi greška u komunikaciji, jer imamo samo usmena obećanja premijera Novalića - već sada Vlada mora krenuti u zakonske izmjene, kako bi privrednici padom prihoda od 20% u naredna tri mjeseca ili više računali na iste.
"U tom smislu teško je porediti ove entitetske mjere s onim državnim u susjedstvu (Hrvatskoj i Srbiji). Razlika u finansijskoj pomoći privatnom sektoru je drastična, kao i druge olakšice koje se tiču naplate poreza. Ovo je rezultat decentralizovanog uređenja naše zemlje, postojanja institucije valutnog odbora te činjenice da nismo članica EU. Susjedne ekonomije su također više izložene, naročito Hrvatska po pitanju turizma, što svakako determinira veću spremnost za podršku privredi. Shodno tome, u ovom trenutku nemamo konsolidaciju ukupne (postojeće i buduće domaće) podrške, niti nekih racio pokazatelja, na osnovu čega bi se uradila komparacija", kaže Čavalić.
Pojašnjava i kako će druga mjera (prenamjena) osloboditi milione konvertibilnih maraka za kantone i općine, koji se mogu iskoristiti za podršku privredi. Ova sredstva bi u suprotnom ostala neupotrijebljena, a svaka marka podrške je dobrodošla u ovoj krizi. Lokalni nivoi vlasti imaju kvalitetnije informacije o tome gdje je potrebno utrošiti data sredstva.
"Ukidanje obaveza plaćanja akontacija poreza na dobit/dohodak je nešto što se moglo uraditi i ranije, mimo kriznih dešavanja, jer predstavlja jedan nepravedni mehanizam koji šteti privredi. Bilo bi dobro da se isti trajno ukine. Ostale mjere blago poboljšavaju likvidnost privrede, dok je Garantni fond precijenjen, jer je pitanje koliko će zaista biti efektivan. Dosta bitniji je Stabilizacijski fond, i to treba da bude fokus čitave priče o stabilizaciji privrede. Ovaj fond što prije treba početi puniti te na bazi objektivnih kriterija distribuirati sredstva privredi. Uzimajući u obzir da je riječ o subvenciji, za očekivati je da će biti dosta lobiranja krajnjih korisnika ovog fonda. Shodno tome, već sada moramo stvoriti mehanizme kojim će se minimizirati mogućnost zloupotrebe ovih sredstava", zaključio je za Klix.ba Admir Čavalić.
Analitičar Faruk Hadžić za Klix.ba kaže kako su posljednji podaci vezani za rast nezaposlenosti u FBiH potvrdili još jednom da je vlast zakasnila u reakciji i da se ne shvata ozbiljnost krize koja nam tek dolazi.
Progresivni dio struke je od samog starta nudio prijedloge rješenja i urgirao da vlast hitno reaguje, a sada vidimo da se za 15 dana izbrisao sav rast zaposlenih u posljednje dvije godine s tendencijom daljnjeg pada. Jednostavno, liječili smo prosječnom terapijom pogrešnu bolest i zato imamo situaciju poput ove. Za razliku od zemalja okruženja, poput Hrvatske, koja je ponudila vrlo konkretne mjere za ublažavanje negativnih posljedica, mi smo ponudili prvo mjere za očuvanje budžetske stabilnosti, umjesto očuvanja privrednog sistema. Bez spašavanja privrede neće biti ni stabilnosti budžeta", zaključuje Hadžić.
