Azra Hadžiahmetović: Bojkotovala sam trgovine, bilo bi interesantno da kažu šta stoji iza cijene kifle od 1,50 KM

Zatim je detaljnije komentarisala odluku o rastu minimalne plate, istakavši neke od posljedica te odluke.

"Odluka je izazvala drastično povećanje troškova poslodavcima. Spomenut ću povećanje produktivnosti da se podstakne ekonomska aktivnost i da to bude ključni temelj dinamike rasta plata. Rast minimalca će uzrokovati rast drugih plata u vremenu kada se i dalje nosimo s opasnostima rastuće inflacije, pritom nije svaki rast cijena inflacija", kazala je gošća Klix Studija.

Dodatno govoreći o posljedicama rasta minimalne plate, napomenula je da se to kompenzira rastom cijena proizvoda. Naglasila je da je to utoliko više izraženo na bh. tržištu jer, kako je ocijenila, ne postoji potpuno slobodna konkurencija i ograničen je broj vlasnika trgovačkih lanaca.

Ne misli da će se moći subvencijama Vlade FBiH srednjoročno zadovoljiti svi oni kojima budu potrebne te subvencije usljed rasta minimalne plate.

"Fiskalne reforme se ne mogu raditi preko noći, ali za očekivati je da će Vlada uputiti izmjene nekih zakona koji se odnose na rasterećenje poslodavaca. Vlada je odredila subvencije svima onima kojima rast minimalca znači rast troškova. Budžet je ograničena kesa u koju dolaze prihodi i odlaze rashodi. Ako su povećane potrebe za rashodima, a budžeti su već u deficitu, teško je očekivati u nekom srednjem roku, bez fiskalnih reformi, da se subvencijama mogu zadovoljiti svi oni koji imaju te potrebe. Ne znam koliko dugo će moći izdržati", naglasila je.

Očekuje rast potrošnje, kao i rast plata u javnom sektoru. Iznenađujuće joj je to što u proteklom periodu nije bilo sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) FBiH i što odluka o rastu minimalne plate nije bila predmet rasprave.

Osim toga, za nju je posebna priča to što ova odluka, jedne od vlada u Bosni i Hercegovini, može utjecati na cijeli mali jedinstveni ekonomski prostor koji ima dva, različito regulisana ekonomska sistema.

Hadžiahmetović očekuje da će i otkazi biti posljedica rasta minimalca.

"To može dovesti do toga, i to se već događa prema informacijama koje imamo. Posebno je pitanje kako će se to odraziti na produktivnost rada. Takve intervencije i u razvijenim ekonomijama, a ako nisu praćene rastom produktivnosti, mogu izazvati inflaciju, povećanje nezaposlenosti ili pogoršanje nekih drugih ekonomskih parametara", ukazala je.

Pitali smo je zašto se toliko dugo čeka na provođenje fiskalnih reformi.

"Dosta je utjecaja različitih lobija na različite vlade u različitim segmentima da se ne rade veći zahvati. Vlade obično izbjegavaju krupne reforme, strukturne reforme, jer svaka od njih ima efekta u kratkom roku i one koštaju. Mene trgovci na pijaci Markale pitaju o posljedicama minimalca i neradnoj nedjelji - ljudi osjećaju i to se tiče svih nas. Kada imate ekonomski sistem koji nije institucionalno stabilan, onda takva pitanja ostavljaju prostor za različita tumačenja", rekla je.

Nema joj istine u tome i nije joj logično objašnjenje tvrdnja da je odluka o povećanju minimalne plate u FBiH donijeta u cilju popunjavanja budžetskih rupa. Nadalje, kako je izjavila, problem deficita se ne može riješiti rastom minimalne plate.

Pitali smo je i to da li zna za jedan sličan primjer rasta minimalne plate u svijetu.

"Ima takvih primjera u svijetu - koliko su bili uspješni i zašto je to činjeno... Možemo se pitati zašto ranije nije rasla, postepeno. Dakle, niz je pitanja", odgovorila je.

Cijene u trgovinama

Tema razgovora s Hadžiahmetović je bila i to da li je opravdan rast cijena u trgovinama i da li ima zloupotreba sa cijenama u trgovinama.

"Ekonomski nije opravdano, ali je logično. Logično je, ali ne pozitivno za potrošače. Marže u visokorazvijenim ekonomijama su dvostruko, pa čak i trostruko niže. To je slučaj i u našem neposrednom okruženju", istakla je.

Međutim, kako je podsjetila, marže nisu jedini razlog visokih cijena.

"Plaćamo cijenu propuštenih reformi, prilika ili nesretnih okolnosti. Prisjetite se tragedije u Jablanici. Nama je Luka Ploče ključni distributivni centar. Imali smo situaciju da skoro tri mjeseca nismo imali željeznicu preko koje ide naš izvoz. Roba je dolazila zaobilazno, cestovno, što je povećalo cijenu proizvoda", rekla je.

Kako dodaje, za prisjetiti se pandemije koronavirusa, kada su bili prekinuti lanci snabdijevanja, tj. kada su vozači imali problema pri uvozu i izvozu - čim je ograničena ponuda, postoji rast cijena. Potom je ukazala je i na stanje tržišta u Bosni i Hercegovini.

"Hrvatska ima trgovačke lance iz Evropske unije, kojih nema kod nas. Mnogo je veći izbor, tj. veća je konkurencija i mnogo je teži dogovor između vlasnika oko ključnih pitanja koja ih se tiču. U Bosni i Hercegovini su većinom domaći trgovački lanci i možete ih nabrojati na prste jedne ruke. Time je ponuda ograničena i formalno ne postoji monopol, ali on postoji u poređenju s drugim državama. Priča se i o nekom njihovom dogovoru o nastupu na tržištu", navela je.

Osvrnula se i na ponudu u trgovinama u Bosni i Hercegovini, problematizirajući pitanje dobavljača.

"Kada odete u Bingo, Konzum i Mercator, vidjet ćete da je skoro ista robu, što znači da ne postoji razvijena ponuda i značajna konkurencija, a konkurencija obara cijene. Većina te robe je iz jednog ili malog broja izvora nabavke. Nekada su trgovci sticajem okolnosti usmjereni na taj mali broj. Ako je jedan dobavljač, on je u poziciji da diktira cijene, a ako ih je mali broj, onda se mogu dogovarati oko nastupa na tržištu", naglasila je.

Odgovorila je i na pitanje da li je opravdano da cijena kifle doseže i do 1,50 KM po jednoj kifli.

"Bilo bi interesantno da kažu šta stoji iza troškova pekare, onoga koji prodaje kiflu za 1,50 KM ili poveća cijenu sa 1,20 KM na 1,50 KM. Ne mora značiti da je uzrok rasta cijena kod samog proizvođača. Moguće je da je uzrok u lancu koji može biti dosta dug. Što je više posrednika između proizvođača i potrošača, onda je moguće da ta cijena bude viša", kazala je.

Bojkot trgovina

Gošća Klix Studija je bila među onima koji su bojkotovali trgovine kao izraz nezadovoljstva visokim cijenama u trgovinama.

"Svako ima svoje razloge zašto je to uradio. Dva su razloga za to. Prvi je onaj zbog čega smo pozvani da to uradimo i dopalo mi se da imamo građanski aktivizam, buđenje, što je simbolično, ali ipak zrno nečeg dobrog - neovisno o tome šta porezne uprave i vlade govore o efektima bojkota", poručila je.

Komentarisala je i podatke entitetskih poreznih uprava da je fiskalni promet u trgovinama bio veći na dan bojkota u odnosu na prethodne dane.

"Pogledajte obrazloženje za veći promet. To su fakture, što je mimo svake ekonomske pameti. Nemamo 100 trgovačkih lanaca. Da su uzeli podatke samo neke od njih, u kojima je 90 posto prometa. Bojkot nije bio usmjeren da smanji promet trgovcima, već je najvećim dijelom bio usmjeren da se pošalje poruka nezadovoljstva i onima koji bi se trebali pozabaviti tim pitanjem", napomenula je.

Mišljenja je da zamrzavanje cijena može biti dobra mjera, ali da je mnogo značajnije da tržište bude konkurentnije, zdravije te da institucije budu transparentnije u radu. Očekuje da će Vlada FBiH ipak ove godine započeti s fiskalnim reformama.

Cijeli intervju i gostovanje Azre Hadžiahmetović u Klix Studiju možete pogledati na našem YouTube kanalu, kao i na portalu Klix.ba.

Također nas možete slušati i na Spotifyju, Apple Podcastu, Amazon Musicu i drugim platformama.