Berba šljive u BiH u punom je jeku: Brčanski berači dnevno zarade i po 90 maraka
Porodica Tursunović iz Maoče uzgojem, otkupom, preradom i izvozom voća bavi se već 29 godina, a na primarnom mjestu im je šljiva. Imaju 36 kooperanata koji na 100 kehtara raspolažu zasadima šljive. Godišnje otkupe okvirno pet hiljada tona voća koje uglavnom izvoze na zapadno tržište u konzumnom stanju, gdje su zastupljeni i njihovi voćni destilati.
"Ova godina je solidna za bh. šljivare jer su nam mraz, led i grad nanijeli određene štete. Na kraju će neki ruke trljati zbog zarade, dok će neki (poput uzgajivača u Gradačcu, op.a.) biti u nešto lošijem položaju, u zavisnosti od područja. Konkretno kod nas u brčanskoj regiji stanje je dobro i već smo zadovoljni urodom", priča nam Ibrahim Tursunović, zamjenik direktora firme Maočanka iz Maoče.
S obzirom da je u punom jeku berba rane šljive Čačanske ljepotice, Tursunovići dnevno otkupe 100 tona svježeg voća na prostoru od Ugljevika do Gradiške. Svakodnevno na tržište plasiraju tri do četiri kamiona, dok određeni dio lageruju kako bi ponudu imali i u prelazima između Čačanske ljepotice i Stenlija.
Na deset hektara zemljišta porodica Turusunović ima zasade šljive u kojima je trenutno izuzetno radno. Više od 100 berača na posao dolazi u sedam sati ujutro, a odlazi u 17 sati poslijepodne. Plaćaju se po učinku, branje po kilogramu košta 20 feninga, a u prosjeku jedan berač dnevno zaradi između 70 i 90 konvertibilnih maraka.
U izuzetno pozitivnoj atmosferi među stabilma smo zatekli i Almu Zećić iz Maoče. Sezonskim branjem šljive bavi se već osam godina i izuzetno je zadovoljna, a njen vedri duh vodi je kroz cjelokupan posao.
"U zavisnosti od vremenskih uslova i položaja šljive zavisi i težina posla. Kada je šljiva čišća, na nižim granama i nije ledovana lakše je i samo branje. Sve u svemu, nijedan posao nije lagan pa tako ni ovaj, a kada je riječ o plaćanju mogu reći da svako ko hoće raditi može lijepo i zaraditi", ističe Zećić.
U vrijeme našeg boravka u zasadima je temperatura zraka iznosila 30 stepeni celzija, a to problem nije predstavljalo Bihi Zahirović i njenoj kćerki Melisi iz Rašljana kod Brčkog koje se branjem šljive bave već pet godina. Za razliku od naše prethodne sagovornice, Biha i Melisa šljive beru sa visokih grana te su se morale popeti na ljestve.
"Ovaj posao nam ide od ruke pa nam nije toliko ni teško. Navikei smo na sve ovo i dnevno uberemo do 130 gajbi što je količinski skoro 800 kilograma, svakome ko može preporučila bih da se bavi ovim poslom", ističe Biha Zahirović.
Bh. uzgajivači ponosno ističu da naša domaća šljiva slovi za jednu od najkvalitetnijih na evropskom tržištu, što potvrđuje i sve veća potražnja za ovom vrstom voća.
"Kvalitet i kontinuitet uvijek pobjeđuju, nastojimo da roba brzo stiže do kupaca što nam daje jednu veliku prednost. Naša šljiva je također i brendirana, što doprinosi poziciji na evropskom tržištu, gdje su direktive izuzetno stroge, a standardi visoki", navodi Ibrahim Tursunović, koji obnaša i funkciju predsjednika Marketinške asocijacije bh. šljive.
Sezona izvoza bh. šljive ove godine je počela 2. jula, a do danas je na tržište izvan naše zemlje plasirano između dvije i tri hiljade tona. Ova godina trebala bi biti zaključena sa izvezenim količinama koje se kreću od sedam do devet hiljada tona, što je cifra koja zadovoljava naše uzgajivače.
"Otkupna cijena Čačanske ljepotice se kreće od 70 do 90 feninga po kilogramu. Mislim da je ta cijena solidna te su s njom i proizvođači zadovoljni", dodaje Tursunović.
Modernizacija cjelokupnog procesa rada u oblasti šljivarstva izuzetno je bitna, a standardi se podižu iz godine u godinu.
Treba kazati da uzgoj šljive predstavlja izuzetno rizičnu oblast jer se sve odvija na otvorenom, a nakon što podvuku crtu uzgajivači navode da je posao ipak unosan. Stepenicu po stepenicu svi se razvijaju, a paralelno s tim sebi omogućavaju dobru zaradu.
Kako su Barbarez i Džeko glasali u izboru najboljeg igrača svijeta: Selektor je iznenadio
