Bez veće podrške budžeta: U 2014. zabilježen pad izdvajanja privredi za 19,5 posto
U okviru projekta "Poslovni prostor BiH“ Instituta za razvoj mladih KULT, završeno je istraživanje o budžetskim poticajima koje su institucije vlasti izdvajale za razvoj privrede u 2013. i 2014. godini, u vidu bespovratnih (grant) i povratnih (kreditnih) sredstava. Istraživanjem su obuhvačene 133 institucije vlasti i više od 600 miliona KM izdvojenih sredstava za poticaje privredi u BiH. Istraživanje je, tvrde iz Instituta, pokazalo negativan trend budžetske podrške bh. privredi.
"Ukupno za poticaje privredi, institucije koje su dostavile podatke, planirale su 390.892.989,18 KM u 2013. g. odnosno 330.040.331,93 KM u 2014., dok su izvršeni poticaji iznosili 325.606.866,42 KM u 2013. odnosno 262.237.336,36 KM u 2014. Zbir ukupnih izvršenih poticaja privredi, u obje godine, iznosi 587.844.202,78 KM. Dakle, zabilježen je pad izdvajanja privredi za 19,5% u 2014. godini", izjavio je Rusmir Pobrić, voditelj projekta "Poslovni prostor BH“ u Institutu za razvoj mladih KULT.
Istraživanje je pokazalo da poljoprivreda ima najveći procenat učešća u ukupnim poticajima privredi u obje godine jeste i to sa učešćem od 54%. Nakon nje slijedi industrija sa 18%, zatim usluge, razvoj preduzetništva i obrta, te turizam.
Za sektor poljoprivrede za dvije godine ukupno je izdvojeno 316.270.974,91 KM, od toga 54.960.920,58 KM kreditnih i 261.310.054,33 KM bespovratnih sredstava. Učešće poljoprivrede u ukupnim poticajima je 54%. U 2013. g. dodijeljeno je 172.663.619,88 KM, a u 2014. g. 143.607.355,03 KM – bilježi se smanjenje od 29.056.264,85 KM. Najzastupljenija sektorska grana je govedarstvo-mlijeko s 131.425.003,15 KM (42%) i žitarstvo s 32.461.223,48 KM (10%), a najmanje vinogradarstvo s 259.752,00 KM (0,1%). Slabiju zastupljenost bilježe i pčelarstvo, peradarstvo i upravljanje vodama.
Jako je zanimljivo, ističe Pobrić, da za IT sektor, koji je posljednjih godina najtraženije zanimanje, nije bilo izdvajanja. Slično je, tvrdi i u turizmu.
"Ukupna izdvajanja za turizam u 2013. i 2014. godini iznosila su 2.776.883,96 KM, i to 1.331.230,15 KM u 2013. i 1.445.653,81 KM u 2014. Najzastupljenije sektorske grane jesu obrazovni (34,6%) i sportski turizam (27,6%), dok su u potpunosti nezastupljeni planinski i morski turizam (0,0%). Bilježi se i slaba zastupljenost eko, zdravstvenog i vjerskog turizma (od 0,5 do 1,3%) u ukupnim poticajima za turizam", dodao je Pobrić.
Da nije sve tako crno, pokazuju i primjeri dobre prakse koje je navelo 17 od 88 institucija. Predstavnici Instituta izdvajaju primjer Općine Tešanj.
"Ja moram izdvojiti primjer podsticanja omladinskog preduzetništva u Tešnju. Mislim da je u toj Općini u BiH najbolje razvijeno. U dvije godine, posredstvom tih poticaja i tog programa, osnovano je 14 novih omladinskih firmi", zaključio je Pobrić.
Na kraju, iz Instituta za razvoj mladih KULT ističu da su institucije, u okviru prijedloga za poboljšanja, većinom opredijeljenje za povećanje sredstava za poticaje privredi te vršenje procesa planiranja raspodjele poticaja (koordinacija s drugim institucijama i nivoima vlasti, konsultacije s potencijalnim korisnicima i sl.).
Rezultati istraživanja bit će korišteni kao jedan od izvora za izradu analize stanja u oblasti raspodjele budžetskih poticaja perspektivnim granama privrede u BiH. Analiza stanja, uz identificirane perspektivne grane privrede, služit će kao platforma za kreiranje preciznih smjernica za unapređenje procesa za sve institucije koje finansijski potiču i stimulišu razvoj privrede.
