Bh. izvoznici u problemima: Izazovi u implementaciji CBAM-a, dugoročno ugrožen pristup tržištu EU
Ovaj susret, organizovan od strane Američke trgovačke komore u BiH (AmCham BiH), imao je za cilj analizu trenutnog statusa implementacije CBAM-a u BiH, sagledavanje njegovih posljedica po privredu te identifikaciju mogućih rješenja za ublažavanje negativnih efekata ovog nameta.
CBAM je mehanizam Evropske unije koji sprječava "curenje ugljika" premještanjem proizvodnje u zemlje s blažim ekološkim standardima. Od 1. januara 2026. godine postaje obavezan za EU uvoznike cementa, željeza, čelika, aluminija, đubriva, električne energije i vodika izvan EU, koji će morati kupovati CBAM certifikate za pokriće emisija CO₂. CBAM funkcioniše paralelno s Evropskim sistemom trgovanja emisijama (ETS), osiguravajući da i uvezena roba podliježe istim ekološkim standardima. Iako je obaveza formalno na uvoznicima, očekuje se da će trošak biti prebačen na bh. izvoznike, čime se smanjuje njihova konkurentnost u EU.
BiH se suočava s izazovima u implementaciji CBAM-a zbog visokog udjela fosilnih goriva u energetskom miksu. Poseban problem predstavlja činjenica da su proizvodi iz sektora koji su inicijalno obuhvaćeni CBAM-om u 2023. godini činili oko 15 posto ukupnog bh. izvoza u EU.
S obzirom na to da BiH još uvijek nije uvela Sistem trgovanja emisijama (ETS) niti alternativne mehanizme za smanjenje emisija CO₂, domaći privrednici neće imati mogućnost priznavanja eventualno plaćenih karbon taksi u BiH kao kompenzaciju prilikom obračuna CBAM-a. Ovo povećava troškove uvoza bh. proizvoda u EU, smanjuje njihovu konkurentnost i dugoročno ugrožava pristup tržištu EU.
Zaključci sa okruglog stola:
Bh. izvoznici će od 1. januara 2026. godine plaćati CBAM porez na proizvode poput željeza, čelika, aluminija, cementa i električne energije.
EU uvoznici bh. proizvoda obuhvaćenih CBAM-om od 1. januara 2026. morat će kupovati CBAM certifikate, budući da BiH nema nacionalni model obračuna emisija.
Bosna i Hercegovina se opredijelila za implementaciju EU ETS sistema, ali njegovo uvođenje neće biti moguće do 2026. godine, a planirano je tek do 2030. godine. Proces je usporen zbog neusvajanja Mape puta za uspostavu MRV i ETS modela od strane Vijeća ministara BiH, iako je rok bio kraj 2024. godine.
Bh. izvoznici u sektorima obuhvaćenim CBAM-om do tada će ostati izloženi ovom nametu, koji će se naplaćivati pri uvozu u EU.
Sredstva prikupljena kroz CBAM ostaće u budžetu EU, umjesto da budu reinvestirana u dekarbonizaciju i modernizaciju bh. privrede.
Neophodno je osigurati hitne finansijske i regulatorne mjere podrške za bh. izvoznike kako bi se ublažili negativni efekti CBAM-a. Ovo uključuje subvencije za smanjenje emisija, investicije u dekarbonizaciju i olakšice za prilagođavanje proizvodnih procesa, kako bi bh. kompanije mogle ostati konkurentne u EU. Sve dosadašnje reforme uglavnom su povećale troškove poslovanja, te je ključno hitno razviti mehanizme podrške za privredu u tranziciji ka održivijem poslovanju.
Energetska politika BiH treba omogućiti industrijama pristup konkurentnijoj i čišćoj električnoj energiji kako bi se smanjio njihov ugljični otisak i izloženost CBAM-u. Ključni koraci uključuju povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, unapređenje energetske efikasnosti i regulisanje trgovine električnom energijom između privrednih subjekata. Trenutno, kompanije koje su investirale u obnovljive izvore ne mogu prodavati višak energije, što ograničava tržišnu fleksibilnost. Olakšavanjem kupovine zelene energije i omogućavanjem njene prodaje smanjili bi se troškovi poslovanja i povećala otpornost bh. privrede na klimatske regulative EU.
S obzirom na složenost prilagođavanja CBAM-u i visoke, nenadoknadive troškove, svi učesnici okruglog stola složili su se da je potrebno hitno uspostaviti javni dijalog između vlasti i bh. izvoznika, raditi na pojednostavljenju procedura i osigurati pristup finansijskim mehanizmima koji će im omogućiti konkurentnost.
Okrugli stol okupio je predstavnike ključnih institucija, uključujući Delegaciju EU u BiH, Direkciju za evropske integracije, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, oba entitetska ministarstva energije i rudarstva, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Udruženje poslodavaca FBiH, Vanjskotrgovinsku komoru BiH, Privrednu komoru FBiH, kao i predstavnike privatnog i finansijskog sektora. Cilj je bio analizirati uticaj CBAM-a i ETS-a na bh. privredu te identificirati moguće pravce djelovanja.
AmCham BiH će nastaviti podržavati bh. privrednike u navigaciji kroz nove regulatorne izazove i potaknuti relevantne vladine institucije da glas proizvodnih firmi i izvoznika bude uključen u proces donošenja odluka na nacionalnom nivou.
