Bh. pčelari počinju sa proizvodnjom pčelinjeg otrova za upotrebu u farmaceutskoj industriji
"Već decenijama pčelari iz Hercegovine proizvode meda, ali proizvodnja pčelinjeg otrova je nešto novo u Bosni i Hercegovini. To je vrlo zahtjevan proces, ali cijena proizvoda je vrlo visoka, 40.000 KM po kilogramu, i to ga čini vrijednim uloženog truda. Nadalje, to ne utječe na proizvodnju meda", kaže Dobro Zovko, predsjednik Saveza pčelara "Kadulja", sa sjedištem u Ljubuškom.
Dobro navodi da pčelinji otrov ima široku primjenu u farmaceutskoj industriji. Koristi se u proizvodnji krema za lice, kao i krema koje se koriste za liječenje sportskih povreda, i bolesti poput reumatizma i bronhijalne astme.
Kako bi diverzifikovali proizvodnju i učinili pčelarstvo profitabilnijim, "Kadulja", uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, trenutno provodi obuku o proizvodnji pčelinjeg otrova za planiranih 160 pčelara iz Posušja, Mostara, Čapljine i Trebinja.
Pčelarska tradicija i novi proizvod
"Pčelarstvo u Hercegovini ima dugu tradiciju. Naš Savez okuplja dvanaest općinskih pčelarskih udruženja. Većina njihovih članova, koji su na obuci, su treća generacija pčelara", kaže Dobro. Savez okuplja oko 750 do 800 pčelara, od kojih mnogi pokušavaju da pčelarstvo učine svojom jedinom profesijom.
Hercegovački med je odličnog kvaliteta. Članovi Saveza godišnje proizvedu oko 300 tona meda, i obično uspiju sve prodati. Pčelinji otrov bi trebao biti još jedan proizvod koji će također imati svoje tržište.
"Potrebno je proizvesti prilično velike količine pčelinjeg otrova da biste ga mogli ponuditi na tržištu. Minimalna količina je dva do tri kilograma, a potrebno je oko 100 do 120 košnica da se proizvede jedan kilogram pčelinjeg otrova godišnje. Imajući na umu veličinu Saveza, i uz mnoge naše članove koji su stekli znanje o tome kako izvaditi i pravilno skladištiti otrov, mogli bismo postati pouzdan dobavljač farmaceutskoj industriji", kazao je Dobro.
Obuka i pristup tržištu
Vađenje pčelinjeg otrova zahtijeva vrlo specifičan uređaj koji se postavlja unutar košnice. Voditelj obuke, Tvrtko Matijević, iz Daruvara u Hrvatskoj, je također i izumitelj jedne vrste ovog uređaja. Dokazano je da njegov uređaj prikuplja visokokvalitetni pčelinji otrov, a to je potvrdio i Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" u Zagrebu.
"Planirali smo održati četiri obuke sa po četrdesetak učesnika. Ali zbog pandemije, na prve dvije sesije održane krajem juna, ukupno smo imali 41 polaznika. Nove sesije su sada na čekanju. Ljudi su zabrinuti zbog mogućnosti zaraze i nisu voljni prisustvovati većim okupljanjima. Morat ćemo pričekati povoljnije vrijeme da nastavimo sa obukom", navodi Dobro.
Pošto Dobro i članovi Saveza nemaju kontakte s farmaceutskom industrijom, za početak planiraju surađivati sa Tvrtkom i koristiti njegove kontakte.
"Prvo ćemo raditi na proizvodnji dovoljnih količina visokokvalitetnog pčelinjeg otrova, a zatim ćemo pokušati ostvariti kontakt sa farmaceutskom industrijom, kako ovdje u BiH, tako i u inostranstvu. Do tada nam preostaje da učimo od Tvrtka i obučavamo što više pčelara", zaključuje Dobro.
Selektor Hrvatske o navijačima bh. reprezentacije: Oni su ono što im sam naziv kaže
Konferencija "Horizonti kapitala": ASA Banka okupila ključne aktere tržišta kapitala u BiH
