Bh. tržište se oporavlja: Za šest mjeseci ove godine porasli i uvoz i izvoz
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz iz BiH bio je 6,654 milijardi i veći je za 30,53 posto, dok je uvoz u BiH bio 9,778 milijardi KM i veći je za 19,33 posto. Ukupan saldo vanjskotrgovinske razmjene je povećan za 0,88 posto i iznosi 3,124 milijarde KM. Pokrivenost uvoza izvozom povećana je za 9,39 posto i iznosi 68 posto.
"Pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene pokazuju oporavak ekonomske aktivnosti u prethodnom periodu, a uzimajući u obzir da je osnovica poređenja bila teška godina uzrokovana pandemijom COVID-19. Izvoz robe je povećan u sve zemlje glavne trgovinske partnere. Uvoz u BiH je također povećan u odnosu na prošlu godinu, što se može okarakterisati kao normalizacija procesa u ekonomskim tokovima, a imajući na umu da je veliki dio uvoza ustvari uvoz radi izvoza. Jedan od faktora povećanja vrijednosti uvoza robe je svakako povećanje cijene nafte i naftnih derivata u proteklom periodu", kazali su iz VTK-a.
Glavni trgovinski partner naše zemlje i dalje je Evropska unija, te na EU ide 73,8 posto ukupnog izvoza, dok je 67,3 posto ukupnog uvoza s tržišta EU.
"BiH je na područje EU izvezla robu u vrijednosti od 4,91 milijarde KM i izvoz je povećan za 32,86 posto i to u gotovo sve zemlje EU. Ukupan uvoz iz zemalja EU iznosio je 6,58 milijardi KM i veći je za 20,77 posto u odnosu na isti period prethodne godine", podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH.
Glavni trgovinski partner iz EU po obimu razmjene je Hrvatska, a obim razmjene s Hrvatskom iznosio je 2,43 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom je oko 62,2 posto. Na tržište Hrvatske izvezeno je robe u vrijednosti od 935 miliona KM, od čega najviše čine električna energija, tkanine (uključujući beskrajne vrpce), rešetke, mreže, otpaci i lomljevine od željeza i čelika.
S tržišta Hrvatske uvezli smo robe u vrijednosti od 1,50 milijardi KM, od čega najviše naftnih ulja i ulja dobivenih od bitumenskih minerala, čokolada i ostalih prehrambenih proizvoda koji sadrže čokoladu, hula hop čarapa te drugih proizvoda.
"Nakon EU BiH najviše izvozi u zemlje CEFTA regiona. Od ukupnog izvoza 16,3 posto se izvozi na tržišta CEFTA-a. U šest mjeseci ove godine ukupan izvoz iz BiH na ovo tržište iznosio je 1,08 milijardi KM i veći je za 29,6 posto u odnosu na prošlu godinu. Od ukupnog uvoza u BiH, 16,3 posto je s CEFTA regiona. U posmatranom periodu uvoz je iznosio 159 milijardi KM i veći je za 23,03 posto u odnosu na prošlu godinu", kazali su iz VTK-a.
Po obimu razmjene, od zemalja CEFTA-e najznačajniji partner je Srbija, gdje je u prvih šest mjeseci izvezeno robe u vrijednosti 732 miliona KM (32 posto više u odnosu na prošlu godinu), od čega najviše koksa i polukoksa od kamenog ugljena, mrkog ugljena, električne energije, toplo valjane žice od željeza ili nelegiranog čelika i drugih proizvoda. Uvoz iz Srbije iznosio je 1,42 milijarde KM i veći je za 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Najviše je uvezeno naftnih ulja i ulja dobivenih od bitumenskih minerala, preparata koji se koriste za prehranu životinja i drugih proizvoda.
Od ukupnog izvoza BiH 10 posto ide na ostala tržišta (uključujući i zemlje EFTA sporazuma). BiH je na tržište EFTA-e izvezla robe u vrijednosti od 159 miliona KM i ukupan izvoz je povećan za 12 posto. Uvoz iz zemalja EFTA-e je povećan za više od 78 posto i iznosio je oko 183 miliona KM.
"Od ostalih tržišta, najveći obim razmjene ostvarujemo s Turskom i Kinom. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene s Kinom iznosio je 243 miliona KM, od čega uvoz iz Kine iznosi 227 miliona KM. Ukupan obim razmjene s Turskom iznosio je 650 miliona KM, od čega je uvoz iz Turske 488 miliona KM", podaci su VTK-a.
Možete li prepoznati koja sarajevska ulica je na fotografiji snimljenoj 1947. godine?
