BHRT prošle godine od takse zaradio 32 miliona KM, a iskazao gubitak od 21 milion KM
Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine dostavljen je Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) za 2018. godinu, u kojem je navedeno da je BHRT u periodu od 1. januara do 31. decembra 2018. godine iskazao gubitak u poslovanju u iznosu od 21.025.795 KM.
U periodu od 1. januara 2018. godine do 31. decembra 2018. godine Radiotelevizija Bosne i Hercegovine ostvarila je ukupne prihode u iznosu od 48.115.098 KM, a ukupne rashode u iznosu od 69.140.893 KM te je iskazan gubitak u poslovanju u iznosu od 21.025.795 KM. U 2018. godini, zbog nepravovremene naplate potraživanja od kupaca, na teret rashoda ispravljen je iznos od 31.367.092 KM, što je direktno rezultiralo visokim gubitkom u poslovanju u 2018. godini.
Dakle, prostom analizom može se zaključiti da ispravka vrijednosti potraživanja čini oko 64 posto ukupnih prihoda u 2018. godini. Odnosno, ispravka vrijednosti potraživanja je za oko dva miliona niža od ukupno priznatih prihoda od RTV takse. Nejasno je iz objavljenih izvještaja kako se formira politika za ispravku vrijednosti potraživanja te da li je djelomično i/ili u potpunosti razlog povećanja ispravke vrijednosti činjenica da bosanskohercegovački entitet RS ne prebacuje prikupljena sredstva prema BHRT-u u predviđenoj dinamici, a kako je spomenuto u samom izvještaju.
Ukupni rezultati poslovanja
Poređenja radi, BHRT je u periodu od 1. januara do 31. decembra 2017. godine, prema podacima iz Izvještaja o radu i poslovanju za 2017. godinu, iskazao gubitak u iznosu od 7.886.448 KM. To znači da je u 2018. godini gubitak u poslovanju uvećan za čak 13.139.347 KM. Što se tiče prihoda, 2018. godine prihodi su uvećani za 10.028.758 KM najvećim dijelom zbog povećanje prihoda od RTV takse. Nejasno je iz datih izvještaja odakle tačno ovaj rast prihoda dolazi (naprimjer, povećanja broja obveznika plaćanja RTV taksi) ili se s druge strane BHRT susreće s izazovom kvaliteta ulaznih podataka budući da BHRT evidentira svoje prihode na bazi dostavljenih izvještaja od RTV FBiH i RTRS-a.
Ukupni rashodi BHRT-a u periodu od 1. januara do 31. decembra 2018. godine iznosili su 69.140.893 KM i u odnosu na 2017. godinu veći su za 50 posto. BHRT navodi da je razlog povećanja rashoda u 2018. godini ispravka potraživanja za RTV taksu i usluge od RTRS-a i RTV FBiH. Ukupni rashodi po osnovu ispravke potraživanja za 2018. godinu, a kako smo gore spomenuli, iznose 31.367.092 KM (2017: 10.503.195 KM). Primjećujemo da je ispravka vrijednosti rasla skoro tri puta u odnosu na 2017. godinu. Kao i kod rasta prihoda, jedan od mogućih razloga je način evidentiranja, mada je ovo daleko od jasnog iz objavljenih izvještaja. Dodatno, ispravka vrijednosti za potraživanja RTV takse u RS-u iznosila je blizu 20 miliona KM, dok je ista stavka za FBiH iznosila 11 miliona KM. Također je moguće da je najveći dio ove ispravke samo bio evidentiran u 2018. godini, a trebao je biti prepoznat i knjižen ranije.
Prihodi i gledanost
Osnovni prihod BHRT-a, kako smo naveli, je prihod od RTV takse koji čini 67 posto ukupnih prihoda u 2018. godini, a slijede zakup, marketing te refundacije troškova. Drugim riječima, održivost BHRT-a isključivo zavisi od RTV taksi. Da bi se ovo promijenilo, BHRT bi trebao povećati udio prihoda od ostalih aktivnosti (npr. marketing), a što bi ujedno bio i signal kvalitetnijeg sadržaja. Međutim kvalitetniji sadržaj je dosta skuplji pa u situaciji gdje BHRT ima iznimno visok trošak radne snage te limitiran prostor za ulaganja u sadržaj upitno je da li se ovo može promijeniti bez duboke promjene poslovnog modela i pristupa poslovanja.
Prihod po osnovu pruženih usluga marketinga iznosi 2.896.344 KM i u odnosu na isti period prošle godine veći je za 536.494 KM. Ipak, BHRT još uvijek nije dostigao nivo prihoda po osnovu pruženih usluga marketinga iz 2016. godine kada su ovi prihodi iznosili 3.344.252 KM.
BHRT je naveo kako je i u 2018. godini nastavljen trend pada budžeta oglašivača koji je direktno proporcionalan jačanju i nelojalnoj konkurenciji kabl operatera i "stranih" TV stanica. Posebno ističu izuzetno jake napade na domaće marketinško tržište od TV stanica sa sjedištem u susjednim zemljama, a koje svoje programe plasiraju putem kabl operatera. I dok smatramo, da je navedeno objašnjenje validno i pitanje za regulatora i državne organe, čini se da u ovom dijelu ima prostora za napredak.
Prosjek gledanosti BHT1 2018. (u periodu od 7:00 do 23:59 sati ) iznosi: rejting 1,21 posto i share 4,72 posto ukupne gledanosti svih RTV stanica u BiH, odnosno rejting 1,41 posto i share 4,87 posto u prime timeu, gdje su i u ovoj godini na šestom mjestu po gledanosti u BiH (17:00 do 22:30 sati).
"Analizirajući gledanost po target grupama, lako se može doći do zaključka da je naša publika prilično stara (uz BN, ATV i RTRS imamo najveći nesrazmjer u zastupljenosti populacije) te da je program BHT1 prepoznat kao program za stariju populaciju. Najgledanija emisija na BHT1 je i dalje Dnevnik 2, uz povećanje rejtinga gledanosti u odnosu na proteklu godinu za 0,24 rejting poena. Programi koji su generirali visok i relativno visok rejting u 2018. godini su: Svjetsko prvenstvo u fudbalu Rusija u 2018. godini i Dnevnik 2. Ubjedljivo najgledaniji program su bili direktni prijenosi utakmica Svjetskog prvenstva u fudbalu, kada su zabilježeni rekordni rejtinzi u 2018. godini", piše u izvještaju.
BHRT se "pohvalio" i kako u prošloj godini nisu imali nijedan novi i atraktivan sadržaj osim Svjetskog prvenstva u fudbalu i to u dijelu izvještaja koji glasi:
"Naravno, pored katastrofalne situacije na tržištu i ukupnog pada rejtinga svih TV stanica na ukupni prihod marketinga utječe i vidljiv nedostatak ulaganja u programske sadržaje, osim Svjetskog fudbalskog prvenstva nismo imali nijedan novi i atraktivan sadržaj koji bi dugoročno povećao gledanost i donio dodatni marketinški prihod. Nestabilnost kompletnih prihoda koje BHRT ostvaruje reflektira se i na nemogućnost uvođenja novih programskih sadržaja, a samo ulaganje u program može dugoročno povećati gledanost pa samim tim utjecati i na povećanje marketinškog prihoda".
Rashodi
Izvještaj BHRT-a iz 2016. godine pokazuje kako je izvršenje rashoda te godine iznosilo 45.182.011 KM, što zapravo znači da su u 2018. godini u poređenju s 2016. godinom rashodi povećani za 23.958.882 KM. Međutim, svaka usporedivost podataka značajno zavisi od konzistentnosti primjene računovodstvenih politika ili u slučaju BHRT-a od kvaliteta ulaznih podataka. U slučaju BHRT-a, gdje poslovni model nije trpio značajnije promjene, ovakvi skokovi (npr. rast ispravke vrijednosti ili dvocifreni rast prihoda) daleko su od očekivanog. Najviše sredstava BHRT je izdvajao za troškove uposlenika, a riječ je o 18.003.233 KM. To je 1.226.582 KM više nego što je 2017. trošeno na stavku "troškovi uposlenika".
Ovi troškovi obuhvataju bruto plaće, ishranu, prijevoz i ostale naknade uposlenima. U obračunskom periodu od 1. januara 2018. godine do 31. decembra 2018. godine najveći rashodi su evidentirani na troškovima plaća i naknada plaća uposlenima u iznosu 15.939.650 KM, što čini 23 posto ukupnih rashoda BHRT-a. Ukupan broj uposlenih u BHRT-u na dan 31. decembar 2018. godine iznosi 847, što je za deset uposlenih više u odnosu na stanje 1. januara 2018. godine godine kada je broj uposlenih bio 837. Ovo potvrđuje raniju tezu kako se u BHRT-u vrše dodatna zapošljavanja uprkos lošoj ekonomskoj situaciji u kojoj se nalazi BHRT, kao i indikacije niske efikasnosti i produktivnosti.
Iz godine u godinu vidljivo je povećavanje troškova autorskih honorara i ugovora o djelu, a koji se inače koriste za angažovanje osoba, ali bez sklapanja ugovora o radu. Tako je BHRT u 2018. godini izdvojio 789.970 KM za autorske honorare i ugovore o djelu, dok je 2017. godine taj iznos bio 729.326 KM. O povećanju ovih troškova dovoljno govori podatak da je BHRT 2016. godine za ugovore o djelu izdvajao 551.322 KM te da je taj iznos u 2018. godini povećan za 238.648 KM.
Prošle godine rasle su i dnevnice i troškovi službenih putovanja koji su iznosili 319.498 KM (2017. godine iznosili su 254.613 KM), troškovi Upravnog odbora BHRT-a i sistema 138.602 KM (2017. godine iznosili su 137.003 KM), troškovi kupljenih emitiranih programa 4.009.400 KM (2017. godine iznosili su 3.116.463 KM) i drugi.
Ukoliko BHRT želi izbjeći sudbinu drugih javnih preduzeća, poput naprimjer Hidrogradnje i Aluminija, potrebne su pravovremene duboke promjene kroz sve sfere poslovanja. Istovremeno, potrebno je da država i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) BiH adresiraju pitanja koja se javljaju u samome izvještaju, poput nelojalne konkurencije na marketinškom tržištu.
Da li će biti kapaciteta za takvo nešto, ostaje da se vidi. U zaključku, godina za zaborav za BHRT.
