Ovo osmo po redu globalno istraživanje sprovedeno je u 65 zemalja, među kojima su pored Bosne i Hercegovine učestvovale i zemlje iz okruženja: Hrvatska, Srbija i Makedonija, što omogućava upoređivanje rezultata dobijenih u BiH kako sa onima na svjetskom nivou, tako i sa onima dobijenim u zemljama regiona.
Podaci su prikupljeni od preko 50 hiljada aktivnih korisnika interneta (koriste ga svakog ili svakog drugog dana) uzrasta od 16 do 54 godine što predstavlja reprezentativnu sliku potreba, pogleda i ponašanja preko milijardu korisnika društvenih medija u svijetu.
Većina njih kao svoju najčešću aktivnost na internetu navodi gledanje video sadržaja, posjećivanje različitih stranica, kao i posjećivanje profila svojih prijatelja i uređivanje vlastitih profila.
"Poslije osam godina istraživanja, možemo da zaključimo da postoji samo pet osnovnih ljudskih potreba kada se radi o upotrebi interneta. Današnji korisnici svjetsku mrežu prije svega koriste za učenje, građenje odnosa, zabavu, napredak i priznanje", kaže Glen Parker, autor globalnog izvještaja.
Potrošači se prije svega povezuju s brandovima koje zadovoljavaju ove njihove osnovne potrebe. Međutim, osnovne potrebe korisnika interneta variraju u različitim kategorijama ispitanika, na što moraju pažljivo da vode računa brendovi prilikom osmišljavanja i realizovanja svojih kampanja. Dok u evropskim zemljama ispitanici društvene medije prije svega cijene zbog mogućnosti unaprjeđenja društvenih odnosa, u ostatku svijeta ih prvenstveno vide kao sredstvo zabave i opuštanja.
Tako npr. konzumenti u Indiji (88 posto) ili Meksiku (85 posto) najčešće dijele zanimljive sadržaje o proizvodima i uslugama. Sa druge strane to čini samo 60 posto konzumenata u Velikoj Britaniji koji se prije svega vode radoznalošću koja je svojstvena britanskim potrošačima, i najviše vrednuju kad brend govori nešto novo ili neočekivano.
Dostupnost portable uređaja (tablet, laptop, smartphonei) i WiFi mreže za posljedicu ima da je većina korisnika najveći dio vremena online. Čak 57% ispitanika na globalnom nivou se izjasnilo kako im situacija kada nemaju mogućnost pristupa internet izaziva stres.
Emotivno se vežemo i šerujemo sadržaj sa drugim korisnicima. Dijeljenje sadržaja postalo je uobičajeni način svakodnevne komunikacije na svjetskoj mreži. U godini u kojoj je riječ “selfie” uvrštena u Oksfordski rječnik čak 45 posto ispitanika kaže da dijeli svoje fotografije na mreži, što je postao najčešće šerovan sadržaj.
Dijeljenje i komentarisanje naših sadržaja čini nas sretnim (43 posto ispitanika), a ignorisanje neraspoloženim i nesretnim (trećina ispitanika je nesretna ukoliko ih neko blokira na nekoj od društvenih mreža).
Težimo da budemo prepoznati i popularni u internet zajednici, posebno mladi i to čak njih 43 posto uzrasta od 16 godina, dok je to težnja samo 15 posto onih uzrasta od 54 godine. Blogeri su tako postali model uzor za čak 46 posto ispitanika.
"Veličina tržišta je jedan od osnovnih faktora koji diktiraju opravdanost ulaganja u ozbiljna istraživanja ponašanja potrošača. Iz ovog razloga, Bosna i Hercegovina vrlo često nije dio globalnih studija u okviru kojih su obuhvaćena veća tržišta. Dostupnost Wave podataka za lokalno tržište je ujedno i doprinos boljem razumijevanju ponašanja bh. potrošača. Ovo je posebno važno kada je u pitanju tematika upotrebe društvenih mreža. Prema procentu aktivnih korisnika interneta koji imaju vlastiti profil na nekoj društvenoj mreži, Bosna i Hercegovina je značajno iznad svjetskog nivoa. Čak 90% aktivnih korisnika interneta u BiH se izjasnilo kako koriste društvene mreže, dok je na globalnom nivou to nešto manje od 70%”, kaže Nermina Mašala, direktorica agencije Universal Media Sarajevo, te dodaje: “Upotreba interneta u BiH već neko vrijeme ide uzlaznom putanjom i za kompanije je mnogo važno da konačno imaju ozbiljnu analizu iz ove oblasti kako bi uspješno kreirale strategije komuniciranja sa potrošačima.
