Privreda
0

BiH i Crna Gora ujedinile turističku ponudu za regiju južnih Dinarida

Klix.ba
Foto: F. K./Klix.ba
Foto: F. K./Klix.ba
BiH i Crna Gora uspješno su okončale projekt "Ekološki i kulturni turizam u južnim Dinaridima" koji promovira specifičnost i ljepotu lokacija Nacionalni park Sutjeska, Park prirode Hutovo blato, Nacionalni park Durmitor i regiju rijeke Pive i Tivatskih solila. Ekonomski fakultet u Sarajevu bio je predstavnik akademske zajednice čiji su eksperti dali veliki doprinos u razvoju projekta.
Maja Arslanagić, Jasmina Osmanković, Džafer Alibegović, Almir Peštek i Tea Mioković (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Maja Arslanagić, Jasmina Osmanković, Džafer Alibegović, Almir Peštek i Tea Mioković (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)

Projekt je finansirala Evropska unija iz sredstava IPA programa u iznosu 165.632 eura.

"Ovaj projekt je važan jer potiče prekograničnu saradnju, potiče segment privrednog potencijala koji je zapostavljen u toj regiji, te je napravio akademsku i profesionalnu saradnju između institucija i lokalnih privrednika koji će sada implementirati projekt i ostvariti konkretne materijalne koristi", rekao je prof. dr. Džafer Alibegović, izvršni direktor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Turistička ponuda sada je proširena i primjer je prekogranične saradnje dvije zemlje što je jedinstveno. Regija južni Dinaridi je unikatna po svom biodiverzitetu, prelijepoj prirodi, endemskim vrstama flore i faune i drugim turističkim atrakcijama.

Prof. dr. Almir Peštek (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Prof. dr. Almir Peštek (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)

"Projekt otvara puno mogućnosti za razvoj. To je početak sistemskog pristupa ekonomskom i turističkom razvoju. Željeli smo napraviti uspješan okvir za uspješno djelovanje turizma i dugoročnu viziju", rekao je prof. dr. Almir Peštek sa Ekonomskog fakulteta.

Ekoturizam je jedan od najbrže rastućih segmenata u modernom dobu. Istraživanja su pokazala da turisti preferiraju kraće boravke, ali češće dolaske i multidestinacijski pristup, odnosno žele vidjeti što više lokacija u kratkom periodu. Projekt "Ekološki i kulturni turizam u južnim Dinaridima" je upravo takav.

"Mi budućim turistima nudimo jedinstveno eko i kulturno iskustvo. Željeli smo umrežiti lokalne zajednice, pružaoce turističkih usluga ali i nevladin sektor i uspjeli smo stvoriti okvir za lokalnu i prekograničnu saradnju", dodao je Peštek.

Prof. dr. Jasmina Osmanković (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Prof. dr. Jasmina Osmanković (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)

Ciljne grupe projekta su bili predstavnici općina, vlasnici i uposlenici hotela, restorana, eko i etno sela, vlasnici i uposlenici sportskih organizacija, biciklistički klubovi, organizacije za očuvanje prirode, ribarski klubovi, planinarski i lovački domovi, itd.

"Ovaj projekt je na fonu onog za što se Ekonomski fakultet zalaže od svog osnivanja a to je izvrsnost koja ima tri dimenzije: akademsku, naučnu i istraživačku. Karakteristična je međunarodna saradnja i na projektu su, osim Crne Gore i BiH, učestvovali i eksperti iz Hrvatske i Slovenije. Posebno je važno da rezultati našeg rada predstavljaju jedan element u mozaiku koji je izgradnja strategije Jadransko-jonske makro regije i nadamo se da će ovaj napor biti jedan od elemenata koji će koristiti", rekla je prof. dr. Jasmina Osmanković.

Ovaj projekt napravio je vezu između akademske zajednice, naučnih istraživanja, primijenjenih istraživanja, ali i civilnog sektora, lokalnih zajednica i malog biznisa. U cilju brendiranja i reklamiranja ove zajedničke ponude dvije zemlje napravljeni su i brošura i web stranica. Brošura predstavlja 15 različitih turističkih paketa na ovim destinacijama i na engleskom je jeziku.

"Ekonomski fakultet je dao svoj doprinos i kroz aplikacije koje smo napravili, a želimo nastaviti s daljim razvojem turističke ponude a to je projektima ulaganja u infrastrukturu", dodao je Peštek.

Eksperti koji su radili na projektu nadaju se da će ova postignuta saradnja biti unaprijeđena kao i ponuda, te da će mreža koja je uspostavljena nastaviti sama funkcionisati u skladu sa preporukama i smjernicama koje su implementatorima projekta dali.

Projekt je rađen od februara 2013. godine do kraja januara 2014. godine.