Borba BiH sa nedostatkom radne snage: U našu zemlju radnici stižu čak i iz Nepala
U prvih šest mjeseci ove godine, kako je ranije potvrđeno za Klix.ba iz Agencije za zapošljavanje BiH, ukupno je izdato 1.270 radnih dozvola. U poređenju sa prethodnom godinom, to je 274 više izdatih radnih dozvola.
Zahtjev za izdavanje radnih dozvola poslodavac predaje Službi za zapošljavanje na nivou kantona. Zahtjev sadrži osobne podatke o strancu, podatke o radnom mjestu, vrsti posla i uslovima rada, podatke o firmi i sl. Minimalno trajanje radne dozvole je tri mjeseca, a najduže godinu dana. Radna dozvola se izdaje na tri, šest, devet ili 12 mjeseci i svaka se može produžiti.
U BiH stiglo 27 radnika iz Nepala
Kako bi nadoknadila deficit radne snage, BiH je pružila ruke za radnike čak iz Nepala.
Naime, prema raspoloživim podacima Agencije za zapošljavanje BiH, za prvu polovinu ove godine, za državljane Nepala je izdato 27 radnih dozvola.
"Sve dozvole se nalaze u planiranoj kvoti radnih dozvola. Po djelatnostima, 20 radnih dozvola je izdato za sektor građevinarstva (zanimanja armirač i tesar), šest radnih dozvola za djelatnost ugostiteljstva i jedna radna dozvola za djelatnost trgovine", saopćeno je naš portal iz Agencije za zapošljavanje BiH, a sve radne dozvole izdate su na godinu dana.
Jedna od firmi koja je svoja vrata otvorila za Nepalce jeste firma "Bujice" iz Konjica. U njihovoj kompaniji, kako je izvjestio portal Radiokonjic.ba, angažovano je 12 radnika za rad na gradilištu, dok jedan kuhar iz Nepala priprema hranu u njihovom restoranu.
"Trenutno imamo gradilište u Radešinama i s obzirom da nismo mogli ispoštovati ugovorene stvari, morali smo angažovati ljude izvan BiH, jer u Konjicu, pa i dalje, nema dovoljno stručnog građevinskog kadra koji bi mogao obaviti ugovorene radove. Mi smo bili prinuđeni da uvezemo radnike iz Nepala, i cijeli taj proces trajao je pet-šest mjeseci, ali smo uspjeli sve procedure završiti i radnici su počeli svoj radni angažman", kazao je voditelj gradilišta Salih Mustafić za Radiokonjic.ba
Mustafić je kazao da je sa radnicima potpisan ugovor na godinu dana, te da će, ukoliko bude mogućnosti i ukoliko obje strane budu zadovoljne, ugovor se produžiti.
Jedan od radnika na gradilištu u Radešinama je Nepalac Grande Gurung, koji je rekao kako je zadovoljan uslovima rada u BiH, ali da mu ovo nije prvi put da radi van granica svoje zemlje. kako je rekao, već je bio angažovan na poslovima u Kataru i Saudijskoj Arabiji.
Poslodavci traže liberalizaciju uvoza stranih radnika
Kako bi problem nedostatka radne snage bio djelimično riješen, Udruženje poslodavaca FBiH insistirat će u narednom periodu na liberalizaciji uvoza stranih radnika u Bosnu i Hercegovinu.
Kako je ranije najavio predsjednik udruženja Adnan Smailbegović, u Sarajevu da procjenjuju da u BiH trenutno nedostaje oko 30.000 radnika u određenim sektorima.
Potaknuti ovim problemom, u Sarajevu je prije nekoliko dana održana konferencija temu "Zapošljavanje stranaca - perspektive i mogućnosti". Konferenciju je organizirala Agencije za rad i zapošljavanje BiH uz finansijsku i tehničku podršku projekta Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja na zapadnom Balkanu koji se provodi u okviru Regionalnog vijeća za saradnju, a finansira iz sredstava EU.
Na konferenciji je naglašeno potreba poslodavaca za zapošljavanjem stručne radne snage, dok s druge strane još uvijek imamo oko 360.000 nezaposlenih osoba. Nadalje, tu je i trend odlaska radne snage iz BiH u potrazi za boljim uslovima rada, te negativni demografski trend. Obrazovni sektor još uvijek ne prati potrebe tržišta rada na zadovoljavajućem nivou, taj će problem biti još izraženiji u budućnosti.
Ipak, poslodavci se susreću i sa drugim problemima osim krucijalnog - nedostatka radne snage. Prije svega, problem sa dedficitarnom radnom snagom postoji u građevinskom sektoru, prerađivačkoj industriji i ugostiteljstvu.
Također, poslodavci navode problem nepouzdanih evidencija nezaposlenih osoba jer se na njima nalazi jako veliki broj osoba koje aktivno ne traže posao, ne žele da rade ili rade na crno i nisu dostupni za novo zapošljavanje.
Jedan od problema je i što obrazovni sektor ne prati potrebe tržišta rada. Zbog toga poslodavci traže ukidanje kvota za zapošljavanje stranaca, a uvođenje instrumenta ispitivanja tržišta s ciljem određivanja deficitarnih zanimanja, a sve po ugledu na članice EU iz našeg okruženja, te traže liberalizaciju zakonskih rješenja za zapošljavanje stranaca čime bi se smanjili rokovi i potrebni dokumenti za izdavanje radnih dozvola. Stav poslodavaca je da se pažnja treba posvetiti stvarno nezaposlenim osobama u BiH koje hoće da rade, ali dok se to ne desi, jer to podrazumijeva značajniju izmjenu zakonskih rješenja, potrebno je omogućiti poslodavcima da zaposle radnike iz inostranstva u onim oblastima u kojima postoji deficit stručne radne snage.
Pljušte suspenzije uoči izborne skupštine: Ko će birati vlast u sarajevskom nogometu?
