Brojni poslodavci godinama radnike drže na ugovoru o djelu kako bi plaćali manji porez
Naime, davanjem ugovora o djelu poslodavac plaća manje porezne obaveze, čime vrši zloupotrebu, u smislu da se za obavljanje istog posla plaćaju doprinosi po nižoj stopi.
"Tako se za obavljanje istog posla po osnovu ugovora o djelu doprinosi plaćaju po stopi od 4 do 6 posto, a kod ugovora o radu doprinosi se plaćaju po stopi od 41,5 posto. Time se nanosi šteta budžetu, ali i vanbudžetskim fondovima", kazali su za Klix.ba iz Porezne uprave FBiH.
Porezna uprava, u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi, vrši uredsku i terensku kontrolu u skladu s poreznim zakonima i odnosnim podzakonskim aktima. Za odabir obveznika koje će kontrolisati koriste softver, u kojem je i jedan od kriterija broj ugovora i osoba koje obavljaju poslove po ugovoru o djelu.
"Ako se u toku kontrole utvrdi da poslovi iz zaključenih ugovora o djelu imaju karakteristike nesamostalne djelatnosti, što znači da je trebao biti zaključen ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, Porezna uprava izvrši obračun poreza i doprinosa primjenom stopa doprinosa za obavezno osiguranje (41,5 posto), kao i za osobe po osnovu radnog odnosa. Zloupotreba angažovanja radnika po osnovu ugovora o djelu je samo jedan u nizu uzročnika sive ekonomije, koja bi se u što skorije vrijeme morala eliminisati, odnosno svesti na najmanju mjeru. U cilju rješavanja ovog problema predlagali smo da se izvrši izmjena propisa u smislu da se poveća stopa oporezivanja dohotka po osnovu ugovora o djelu i ugovora o autorskom djelu te da se pooštre sankcije u slučajevima kada se angažuju radnici po osnovu ugovora o djelu, umjesto da se zaključuju ugovori o radu", istakli su iz Porezne uprave.
Osobe koje su angažovane za obavljanje poslova po osnovu ugovora o djelu, pojasnili su iz Porezne uprave, ne smatraju se zaposlenim osobama, jer zaključivanje ugovora o djelu između poslodavca i osobe koja se angažuje za obavljanje povremenih poslova ne predstavlja zasnivanje radnog odnosa.
"Shodno Zakonu o porezu na dohodak, drugim samostalnim djelatnostima smatraju se, između ostalog, povremene samostalne djelatnosti kao što su povremene djelatnosti naučnika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudija i delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost. Pri tome, rezidentna fizička osoba ima pravo na procentualno priznavanje rashoda kod utvrđivanja oporezivog dohotka 20 posto, ako nije koristilo resurse poslodavca za obavljanje ugovorenog posla", pojasnili su iz Porezne uprave FBiH.
Prema Zakonu o doprinosima, na teret osiguranika se iz osnovice po stopi odvaja 4 posto za osnovno zdravstveno osiguranje, a na teret isplatioca primanja ide 6 posto za penzijsko i invalidsko osiguranje.
"Dakle, od utvrđenog oporezivog dohotka isplatilac je dužan prilikom isplate naknade po ugovoru obračunati, obustaviti i platiti po stopi od 4 posto doprinose za zdravstveno osiguranje na teret osiguranika te za oporezivi dohodak umanjen za navedeni doprinos obračunati, obustaviti i platiti porez na dohodak po stopi od 10 posto, kao i doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 6 posto na teret isplatioca. Isplatilac je u obavezi da nadležnoj ispostavi Porezne uprave Federacije BiH prijavi isplatu navedene naknade, odnosno, podnese obrazac AUG–1031 (Akontacija poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti). Osim navedenih obaveza koje je isplatilac oporezivih naknada po ovom osnovu dužan obračunati, obustaviti i uplatiti u ime primaoca, dužan je također obračunati i na svoj teret uplatiti posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, u skladu s Uputstvom o načinu obračunavanja i uplati posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća po stopi od 0,5 posto i opću vodnu naknadu po stopi od 0,5 posto u skladu s odredbama Pravilnika o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja obaveza na osnovu opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada", pojasnili su iz Porezne uprave.
Po osnovu ugovora o djelu u 2020. godini, kako su kazali iz PU, ukupno je uplaćeno 26.516.805 KM poreza i doprinosa.
"Određena osoba može imati radno vrijeme po osnovu jednog ili više ugovora o radu, ali do 8 sati dnevno u skladu sa Zakonom o radu, dok osoba angažirana po osnovu ugovora o djelu može imati više ugovora o djelu u isto vrijeme. Prema službenim evidencijama Porezne uprave FBiH, tokom 2020. godine, po osnovu obrasca AUG-1031 Akontacije poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti koji se podnose Poreznoj upravi i na kojim se prijavljuju isplate i obaveze poreza i doprinosa po zaključenim ugovorima o djelu i ugovoru o autorskom honoraru, evidentirano je ukupno 88.879 prijava po osnovu ugovora o djelu i 63.031 osoba koja je obavljala poslove po osnovu ugovora djelu", istakli su iz Porezne uprave.
Prema podacima Porezne uprave, do sredine novembra na evidenciji zaposlenih u Federaciji BiH bilo je 532.925 osoba. Podatak o osobama koje su angažovane po ugovoru o djelu za ovu godinu nemamo, ali informacija da je takvih u prošloj godini bilo više od 63 hiljade sigurno je vrijedna pažnje. Ono što bi sigurno bilo zanimljivo znati jeste i podatak o tome koliko od tih 63 hiljade uposlenika godinama radi na ugovoru o djelu i ne uplaćuje im se ni zdravstvo ni staž. Pitanje je i koliko je takvih poslodavaca danas, koji koriste radnike kojima je posao neophodan, pa ih, nerijetko, i uslovljavaju da će ostati bez posla ako se požale.
